"Pa što se drugo moglo i ocekivati ", komentirao je predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulic pristanak hrvatske Vlade na zahtjev Europske unije da hrvatski radnici najmanje dvije, a najviše sedam godina nakon ulaska u Uniju ne budu izjednaceni s radnicima zemalja clanica. Bulic je ogorcen što su hrvatske vlasti ponovno pokleknule pred europskim pravilima, koja pod krinkom liberalizacije tržišta rada zapravo pokazuju što doista misle o novim buducim clanicama pa tako i Hrvatskoj.
- Cinjenica je da su svi koji su ušli u Uniju, izuzev sedmorice velicanstvenih, tek gradani drugog reda, što govori da Europska unija želi slobodan protok robe i novca, ali ne i ljudi. Ona je asocijacija kapitala, a ne socijalne politike, o cemu svjedoci i najnoviji ustupak Hrvatske po pitanju položaja hrvatskih radnika nakon ulaska u Uniju, veli Bulic.
Istaknuo je da radnici u zemljama koje su zadnje ušle u Uniju žive ili na razini na kojoj su bili prije ulaska ili mnogo gore, a tako ce, tvrdi, biti i u hrvatskom slucaju te dodaje da se debelo varaju oni koji misle da ce se standard po ulasku u EU poboljšati. Bulic smatra da Hrvatska ni u jednom slucaju nije bila u ulozi ravnopravnog pregovaraca, a i najnoviji ustupak govori da je zemlja u položaju poslušnika koji izvršava diktate iz Bruxellesa.
- To uopce ne cudi kad znamo da nam se vanjski dug popeo na 40 milijardi eura i da još nemamo vlastitu financijsku samostalnost. Kad udemo u Uniju bit cemo obicni sluge, a Europa još mora rasprodati naše izvore pitke vode i šumska bogatstva, i samo smo joj zbog toga potrebni. Cak devet milijuna ljudi unutar zemlja clanica radi na crno i kad bi Europa kojim slucajem takav rad zaustavila, život bi, primjerice u Londonu, doslovce stao, veli Bulic. Naglašava da se s kolegama iz talijanskih sindikata zalaže za liberalni kapitalizam, koji pociva na slobodnom protoku ljudi i novca, i dodaje da status hrvatskih radnika nakon ulaska u Uniju nece biti izjednacen s pravima i položajem radnika iz Unije.
- To je licemjerno i pokazuje diskriminaciju spram vlastitih clanica, pod motom uskladivanja raznih pravila i propisa. Ako se nekoga primi u obitelj, tada se podrazumijeva da ta osoba u obitelji jede i spava i bude ravnopravna s ostalim clanovima te da za sve vrijede ista pravila, rekao je Bulic i dodao da ga stroga politika Europske unije spram položaja hrvatskih radnika ne cudi, s obzirom na budenje nacionalizma u Europskom parlamentu.
Cinjenicu da bi Hrvati nakon ulaska u EU u zemljama koje uvedu ogranicenje bili tretirani kao stranci pa bi im trebala radna i boravišna dozvola osuduje i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Naglasio je da su sindikati još prije mnogo godina upozoravali na to da se Europa štiti od radne snage s istoka te dodao da se to sada ponovno dogodilo.
- Zemlja koja ima 1,7 milijuna radno sposobnog stanovništva teško da može ugroziti tržište rada zemalja clanica Unije. Europa se ponovno štiti sa svih strana, a pitanje je naših pregovaraca koliko ce uspjeti zaštititi hrvatske interese. Europska unija ima dvostruka pravila. Kad se treba obraniti od hrvatskih radnika, onda se maksimalno štiti, a kad su u pitanju hrvatske nekretnine i zemljišta, tada vrijedi obrnuto proporcionalna politika, zakljucio je Sever.