Već više od desetljeća Vancouver, po procjenama poslovnih novina, drži primat ili jednu od visokih pozicija na listi najugodnijih gradova za život na svijetu.
Grad, koji je ime dobio po britanskom istraživaču Georgu Vancouveru, pun je stabala javora, a ujesen njihove su krošnje jarkocrvene boje. Crveni list javora stoga se nalazi i na kanadskoj zastavi.
Većina stanovnika Vancouvera reći će vam da je to lijep grad, ali da ima ružno vrijeme. Kiša i olovni oblaci najčešće kvare sliku grada, ali zato kada sunce obasja okolne visoke North Shore Mountains s jedne i more s druge strane, ovdje se osjećate ugodno i zaštićeno. Klima je zahvaljujući toploj golfskoj struji ugodna, što znači da snijega ima svega desetak dana u godini, temperature su zimi vrlo slične onima u Istri, a ljeti se kreću oko 21 stupanj.
Urbano područje Vancouvera ima oko dva milijuna stanovnika i veliku gustoću u odnosu na druge sjevernoameričke gradove, ali ne osjeća se kaotičnost metropole.
Valja reći i to da je Vancouver treće najveće središte filmske produkcije u Sjevernoj Americi, nakon Los Angelesa i New Yorka.
Iz urbane jezgre put vodi do jednog od najvećih gradskih parkova u Sjevernoj Americi, Stanley Parka, površine 404 hektara.
Posebna turistička atrakcija u Stanley Parku je mjesto na kojem se nalaze indijanski totemi, desetak metara visoke mistične obredne skulpture starosjedilaca Britanske Kolumbije izrađene oko 1920. godine.
Gotovo svaki turist ponijet će sa sobom neki od suvenira izrađenih po uzoru na indijanske rukotvorine - mini toteme, maske, hvatače snova.
Vancouver je nazvan i gradom kvartova, od kojih se svaki razlikuje osobnošću i mješavinom nacija. Stanovnici engleskog, škotskog i irskog porijekla povijesno su najveće etničke skupine u gradu, a elementi britanske kulture još su vidljivi u nekim zonama.
Računa se da Hrvata ima oko 15 tisuća, iako točnih podataka nema, jer oni koji se okupljaju u hrvatskim klubovima i crkvama nisu nužno i evidentirani u Vancouveru.
Istrijani, Dalmatinci, Slavonci i iseljenici iz drugih krajeva Lijepe naše okupljaju se najčešće u Hrvatskom kulturnom centru, mjestu druženja i raznih kulturno-edukativnih i zabavnih događanja, a u njegovom sklopu djeluje i Hrvatski radio - Radio Vrh, koji emitira na hrvatskom jeziku.
Nedaleko od njega nalazi se Hrvatska katolička župa Prečistog Srca Marijina, gdje se misa služi na hrvatskom i engleskom jeziku. (Napisala i snimila Vedrana HABEREITER)