Spisateljsko djelo jednog od rijetkih čuvara zavičajnog govora Valentina Jakca iz Gamboci, pod naslovom "Kako se puli nas ruzinalo" (Kako se kod nas govorilo), napokon je stiglo pred publiku. Marljivi autor iz sela nadomak Buja desetljećima je radio na ovoj zbirci, ali i na pripremi rječnika budući da desetljećima skuplja građu za rječnik sela Gamboci, a za sada ima više od pet tisuća riječi. S nakanom da otrgne od zaborava jezik koji je u nestajanju, Jakac je ovu zbirku objavio u nakladništvu umaškog ogranka Matice hrvatske i uz potporu Grada Umaga.
U dvadesetak kraćih priča Jakac u knjizi "Kako se puli nas ruzinalo" (Kako se kod nas govorilo) bilježi cakavski govor naselja uokolo Gamboci i njegova okruženja sve do Materade, odakle se prema Lovrečici isti pretvara u cokavski, dok u drugim dijelovima Bujštine prevladava čakavski izgovor.
O djelu je govorio recenzent zbirke dr. Daniel Mikulaco, predsjednik pulskog ogranka Matice hrvatske.
- Svojevrsnim remek-djelom možemo smatrati ovu knjižicu s dvadesetak anegdota kroz koje autor iz vlastita iskustva, uz ponekog subesjednika i sudionika zgode i dogodovštine, progovara o zanimljivim životnim situacijama. Specifičnost uzgraničnog identiteta Jakac dočarava kroz obrise - povijesti, jezika, tradicije, folklora, mentaliteta i uopće svakidašnjeg života mještana Bujštine i Gamboci kroz proteklo stoljeće, ističe Mikulaco. Napominje i da "krećući od vlastite mladosti i iskustva iz vremena Drugog svjetskog rata, poratnog iseljavanja i sjećanja na drage osobe, autor uspijeva duhovito i nenametljivo istaknuti pozadinsku sliku zbilje iz tog nemilog vremena. Stariji će se (pri)sjetiti sudbinskog prelamanja i životne zbilje u pograničnoj zoni sa susjednim nam zemljama. Stoga ovo djelo predstavlja vrijedno pisano svjedočanstvo jednog umirućeg govora kojim se služi vrlo mali broj mještana Gamboci za koje je Valentin Jakac u tolikoj mjeri vezan", rekao je Mikulaco.
Autor se prisjećao događaja iz djetinjstva otkrivši uz ostalo da su u to vrijeme uz izuzetak obitelji Bartolić, Jakac, Trento, u selu svi imali prezime Gamboc, njih stotinjak. Ponosni na govorno bogatstvo iz Gamboci žele ga sačuvati prenoseći ga mladima, potomcima.
Zanimljivost za kraj, na naslovnici knjige je slika kuće u kojoj je živio autorov nono, a djelo je njegova bratića akademskog slikara Božidara Jakca. (Napisao i snimio M. GAVRAN)