Osobni identifikacijski broj (OIB) uskoro bi se mogao toliko «isprostituirati» da se bez njega nece moci kupiti ni kilogram krumpira na tržnici. No, pritom se može dogoditi da vlasnika OIB-a nitko i ne upita za taj osobni podatak jer ga je vec pribavio.
Od pocetka godine, od kada se OIB primjenjuje, sve više pružatelja usluga na tržištu od korisnika zahtjeva taj podatak, iako u svim slucajevima nije baš jasno zbog cega. Neka poduzeca otišla su toliko daleko da svoje zaposlenike nisu niti pitala vec su sama pribavila njihove osobne identifikacijske brojeve. A to nije ni teško jer taj se broj može bez muke otkriti na posebnoj internetskoj stranici koju je izradilo Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.
Osobni podatak, koji bi u buducnosti mogao postati «vrucom robom», traži i sve više pružatelja usluga, primjerice, prilikom tehnickog pregleda osobnih vozila. Korisnici usluga T-Coma ovih dana uz racune za sijecanj primaju i posebnu obavijest da je T-Com pribavio njihov OIB od nadležnih institucija. Je li Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava tom poduzecu dostavila OIB-e svih pretplatnika tog operatera i je li možda još koja privatna tvrtka tražila takve podatke nismo uspjeli doznati.
No, agencija za zaštitu osobnih podataka odavno je utvrdila da je «osobni identifikacijski broj osobni podatak u smislu Zakona o zaštiti osobnih podataka te se na prikupljanje, obradu i korištenje tog podatka imaju primijeniti odredbe Zakona u svrhu osiguranja njegove povjerljivosti i zaštite».