Znanstvenici iz Opće bolnice Massachusetts u Bostonu u laboratoriju su uzgojili bubreg, a nakon što su ga transplantirali u tijelo štakora, počeo je proizvoditi urin. Revolucionarnom bi se regenerativnom tehnologijom, u kojoj se stanice starog bubrega koriste za proizvodnju novog, moglo pomoći desecima tisuća pacijenata na dijalizi koji čekaju presađivanje bubrega.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine pokazala je da bubreg stvoren bioinženjeringom nije toliko djelotvoran kao prirodni bubreg, no znanstvenici unatoč tome tvrde da je regenerativna medicina polje koje mnogo obećava. Sličnim su metodama dosad uzgojeni umjetna koža, srce, pluća i jetra.
Znanstvenici su do novog bubrega došli tako da su s bubrega izvađenog štakoru isprali stare stanice te dobili mrežu proteina, svojevrstan kalup sličan bubregu koji sadrži složenu mrežu krvnih žila i drenažnih cjevčica. Kalup je upotrijebljen da bi se na prava mjesta ubrizgale prave stanice koje su se vezale na kostur organa. Testiranja u laboratoriju pokazala su da učinkovitost umjetnih bubrega doseže oko 23 posto učinkovitosti prirodnog bubrega, no nakon presađivanja u tijelo štakora ona je pala na pet posto.
Voditelj tima znanstvenika Harald Ott izjavio je da već i nadomještanje malog dijela normalne bubrežne funkcije može biti dovoljno da bi se pacijent izliječio.
- Za osobe koje su na hemodijalizi dovoljna je uspostava bubrežne funkcije od 10 do 15 posto da bi postale neovisne o dijalizi. U SAD-u je na listi čekanja 100.000 pacijenata, a godišnje se presadi 18.000 bubrega. To dovoljno govori o ogromnom potencijalu ovog postupka, poručuje Ott.
Hrvatski nefrolozi smatraju da je presađivanje umjetnih bubrega još uvijek daleka budućnost, a u ovom se času više uzdaju u doniranje organa.
- Ovo je velik napredak, kao i kad je riječ o proizvodnji drugih umjetnih organa. Stvaranje organa u laboratoriju smanjilo bi potrebe za presađivanjem organa s kadavera ili živog davaoca, no činjenica je da je bubreg jedan od organa do kojeg se danas najlakše dolazi, a transplantacija tog organa jedna je od najjednostavnijih, ocjenjuje Nikola Janković, nefrolog u KB Sveti Duh.
Hrvatska je danas vodeća zemlja u svijetu po transplantaciji i darivanju bubrega, a na transplantaciju se čeka prosječno dvije godine. Na listi čekanja nalazi se oko 800 osoba, a njih više od 2.000 je trenutačno na dijalizi. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)