Dolaskom u uvalu Budava uočava se harmonija geometrijskih oblika u kojima Adrisova tvrtka Cromaris uzgaja morske delicije. U kavezima su orade i brancine, a školjke u plutajućim linijama. Dio kaveza se izdvaja od ostalih kompletnom pokrivenošću tendama, a rukovoditeljica uzgajališta Budava Vanesa Lorencin nam je pojasnila da u tim kavezima eksperimentalno uzgajaju rombe - poznatu vrhunsku vrstu ribe. Dodaje da su pokriveni tendom kako bi ih zaštitili od sunčevih zraka te pružili i kreirali što prirodniji ambijent za uzgoj ove visokocijenjene vrste.
Na pitanje kada će ponuditi na tržište uzgojene rombe Silvia Križanac, tehnologinja u odjelu za strateške projekte i tehnološke inovacije u Cromarisu odgovara nam da će to biti u lipnju kada očekuju da će dio biti plasiran i u Italiju, njihovo najveće izvozno tržište, ali da planiraju popuniti asortiman i na domaćoj ljetnoj ponudi.
Brojne inovacije
-Imali smo probne izlove oko Božića, nakon godinu dana uzgoja, a ti uzorci su nam se pokazali dosta dobri u postignutoj veličini. Prvotni izlov je plasiran na domaće tržište kroz vlastite ribarnice i veleprodajni trgovački centar. Ciljana biometrija romba za tržište je 800 grama na više i to planiramo postići nakon 1,5 godinu uzgoja u kavezima, veli Križanac.
Obje naše sugovornice ističu da je tvrtka u snažnom razvojnom zamahu te da je pored podizanja uzgoja brancina i orada imperativ i diversifikacija na nove vrste u uzgoju. Tako je uveden uzgoj romba u Budavi, pored kornatske hame i zubatca u Dalmaciji, a kao rezultat zajedničkog rada svih odjela Cromarisa. Upitane kako su došli do saznanja o načinu uzgoja romba Lorencin nam je navela da su odgovore tražili proučavajući znanstvene i stručne publikacije, odnosno najnovija saznanja o uzgoju ove vrste u svijetu.
- No, dostupna literatura nije nam dala sve odgovore koje smo tražili pa stoga smatramo da je još dosta istraživačkog rada ispred nas. Stoga smo proučavali divljeg romba da bi stečena saznanja mogli projicirati na uzgoj romba u kavezima. U inozemstvu su također zabilježeni počeci takvog uzgoja, ali je kasnije prevladao uzgoj na kopnu. O uzgoju romba u kavezima postoji jako malo podataka te smo, temeljem saznanja i rasprava našeg tima u Budavi, samostalno napravili sistem mreža podvodnog i nadvodnog djela te čitav kavez koji može prihvatiti romba. Istina, pomogli smo si znanstvenim radovima koje svakako trebamo pratiti, ali uveli smo i velik broj naših inovacija koje nismo pronašli u literaturi i tuđim iskustvima, rekla nam je Lorencin.
Moguć uzgoj i rakova
Križanac nam je dodala da je u svijetu poznat uzgoj romba u bazenima, a njihova ideja da to bude prvo u moru kao eksperimentalni pokušaj postavila je pred njih niz dilema.
- Tražili smo odgovore na problem gustoće, koji je bio najproblematičniji, odnosno koliko kilograma ribe može biti na četvornom metru kaveza. Kroz eksperimentalni uzgoj pronašli smo odgovore kako će se romb prilagoditi uvjetima u Budavi, temperaturi mora, salinitetu, zasićenosti kisika u moru i općenitim biološkim uvjetima koji ovdje vladaju.
Pokazatelji i rezultati koje smo postigli doveli su nas do zaključka da smo razvili održiv uzgoj, odnosno da smo pokazali da je uzgoj moguć s vrlo visokim perfomansama i u kavezima te otvara tvrtci nove spoznaje i ohrabruje za pokretanje novog projekta izgradnje sustava uzgajališta na kopnu kao najveća standarda tehnologije. Samim tim takav korak omogućuje i platformu za daljnji razvoj novih tržišno interesantnih cijenjenih vrsta riba - moguće i rakova, te uvođenje integralna uzgoja na po različitim dubinama stepenicama - zaključila je. (Paulo GREGOROVIĆ)