Godišnja skupština Saveza uzgajivaca istarskog goveda održana je u prilicno napetoj atmosferi. Odazvalo joj se 67 od 132 clana, mahom nezadovoljnih uzgajivaca zbog umanjenih poticaja, slabe otkupne cijene i neredovitog otkupa grla za klanje u istarskoj Agenciji za ruralni razvoj (AZRRI). Funkcioniranje Saveza dovedeno je, pak, u pitanje zbog nedostatka novca za redovno funkcioniranje.
Najveci dio novca koji sjedne na racun SUIG-a odnosi se na poticaje i nagrade iz županijskog proracuna, koji se u cijelosti dijeli uzgajivacima. Od clanarina koje su uvedene prije nekoliko godina i iznose 200 kuna godišnje, ne skupi se dovoljno da bi se podmirili troškovi najma ureda i placanja režijskih troškova - od telefona do putnih troškova i racunovodstva, proizlazi iz izvještaja predsjednika SUIG-a Alda Štifanica.
Savez je lani na racunu imao nešto više od 370.000 kuna, od kojih je isplaceno 320.000 poticaja, pa nisu uspjeli realizirati planirano zapošljavanje visokoobrazovane strucne osobe, zbog cega, pak, SUIG nije imao uvjete konkurirati za novac za udrugu iz županijskog proracuna.
Prica se, ocito, ponovno vrti u krug kao prije dvadesetak godina, kada je hitno trebalo spašavati istarsko govedo kao vrstu koja je prakticno nestala.
Tijekom prošle godine u Savez se uclanilo 27 clanova, koji su mahom i novi uzgajivaci. Vjerojatno su uzgoj potaknuli državni i županijski poticaji, ali i AZRRI, koji velik dio svoje ponude temelji upravo na mesu istarskog goveda. Medutim, državni poticaji dvije godine zaredom smanjivani su za 25 posto, jer kolicina novca za autohtone vrste nije povecana, a broj grla jest, a slicno je i s transferom iz županijskog proracuna. S druge strane, uzgajivaci negoduju zbog cijene koju AZRRI nudi u otkupu.
- Niti nakon nekoliko sastanaka nismo s AZRRI-jem uspjeli dogovoriti prihvatljivu fiksnu cijenu, pa grla placaju prema svojoj procjeni, rekao je Štifanic. Iz rasprave dijela uzgajivaca proizašlo je da AZRRI placa 22 kune po kilogramu žive vage, što se prodavacima cini premalo, a kupcima, AZRRI-ju, najviše što mogu platiti. Uzgajivaci su željeli znati kako uopce doci u priliku prodati grlo AZRRI-ju, jer je to do sada uspijevalo tek nekolicini, dok ostali ne znaju kako plasirati goveda.
Gosti skupštine bili su Vesna Bulic iz odjela za razvoj govedarstva Hrvatske poljoprivredne agencije, Dražen Cerjanec iz odjela za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede i Neven Rimanic iz AZRRI-ja. Sve troje su se na neki nacin branili od uzgajivaca koji smatraju da je nakon 20 godina truda da se poveca autohtona vrsta sada ponovno prijelomni trenutak u kojem bi mnogi mogli odustati.
- Istarska županija morala bi imati snagu i moc pomoci u troškovima uzgoja, da ne moramo stalno moljakati. Jer, u Zagrebu je bacva bez dna koju svi punimo i ne možemo je napuniti, a svi iz nje i ocekujemo dobiti. Ljudi iz Zagreba su veceras ovdje, a župan nije! Ja uzgajam istarska goveda jer sam ljubitelj tih životinja. Sinoc sam ga pustio u salatu i držat cu ga, dok sam živ, kao clana fameje. Ne rabi da molimo. Kad sam dao na otkup AZRRI-ju govedo i dobio 22 kune po kilogramu, bilo mi je za plakat. Delamo delo za koje nas nitko ne štima, rekao je uzgajivac iz Marasi.
Uzgajivac Mario Gašparini je rekao da nije dobio onaj iznos županijskog poticaja kojem se nadao - oko 3.500 kuna po volu, koliko je izracunao predsjednik SUIG-a. "Gdje su novci?", pitali su neki iz publike, što je razljutilo Alda Štifanica jer ostali su, po njemu, neisplaceni poticaji samo za desetak uzgajivaca koji još nisu potpisali pristupnice SUIG-u.
Premda se u jednom trenutku prica toliko zaoštrila da je Štifanic bio spreman na ostavku i gašenje SUIG-a, na kraju se vecina uzgajivaca složila da se šest posto iznosa županijskog poticaja od svake isplate ostavi za funkcioniranje Saveza.