Članovi predstavničkih tijela u općinama, gradovima i županijama neće ni kazneno ni građanski odgovarati za riječ izgovorenu na sjednicama, a istu će zaštitu uskoro imati i saborski zastupnici. Lokalni će vijećnici takvu zaštitu dobiti već ovaj tjedan kroz Zakon o lokalnoj samoupravi, a zastupnici početkom sljedeće godine kroz Zakon o izborima zastupnika.
- Član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način zbog glasanja, izjave ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama predstavničkog tijela, piše u članku petom konačnog prijedloga Zakona o lokalnoj samoupravi koji je napravilo Ministarstvo uprave, a o kojem je jučer raspravljao saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav.
S takvim se rješenjem nije složio predsjednik odbora Peđa Grbin (SDP) koji smatra da ono članovima predstavničkog tijela daje veći obujam imuniteta nego što ga u ovom trenutku imaju zastupnici. Stoga je predložio amandman na Zakon kojim bi za vijećnike vrijedilo isto rješenje koje trenutačno vrijedi za saborske zastupnike.
Naime, zastupnički je imunitet za riječ izgovorenu u sabornici reguliran člankom Ustava koji onemogućuje kazneni progon za riječ izgovorenu u sabornici, ali zbog toga što je nedovoljno precizno napisan omogućuje da se zastupnika goni privatnom tužbom za naknadu štete.
Međutim, Grbinova najava amandmana potpuno je iznenadila ostale SDP-ove članove odbora. Primjerice, Nenad Stazić je odmah zatražio od Grbina da mu pokaže taj amandman te mu rekao da ga nije spreman podržati.
U istom je tonu govorila i Ingrid Antičević Marinović, a i sam ministar uprave Arsen Bauk je rekao da Vlada neće podržati Grbinov amandman.
Bez obzira na ta upozorenja Grbin ga je stavio na glasovanje - i dobio samo svoj glas. U SDP-u su Grbinov postupak neslužbeno pojasnili nedostatkom političkog iskustva.
Na sjednici Odbora ministar uprave Arsen Bauk najavio je da će se odredba o imunitetu iz Zakona o lokalnoj samoupravi ugraditi i u Zakon o izboru zastupnika tako da se ni protiv zastupnika neće moći pokretati građanska parnica za naknadu štete.
Dosadašnja je praksa, naime, pokazala da članak Ustava nije dovoljno precizno definiran te se kroz njega može provući građanska tužba protiv zastupnika za naknadu štete.
Primjer je zastupnik IDS-a Damir Kajin kojeg je tužila Hrvatska radiotelevizija zbog njegove izjave dane u saborskoj raspravi da se svaka emisija na HTV-u može kupiti.
U njegovom je slučaju čak donesena i prvostupanjska presuda, koja je, istina, bila oslobađajuća, ali zbog nedostatka dokaza, a ne zbog toga što je sud utvrdio da je protiv zastupnika nemoguće podići tužbu u ovakvom slučaju.
Poslije je viši sud ukinuo presudu u vratio suđenje na početak. (Z. CRNČEC)