Nakon afere s jeftinijom konjetinom koja se europskim potrošačima prodavala kao skuplja govedina, iz velike Pandorine kutije falsificiranja hrane iskače nova, riblja afera. Kako je pokazalo istraživanje poznatog hamburškog Eurofins laboratorija, gotovo svaka treća riba koja se prodaje u Europi nije ona koja je navedena na deklaracijama, već se jeftinija podmeće kao skuplja, što golo potrošačko oko, kao i nos, u ribljim proizvodima teško može uočiti.
Cijena ribe na svjetskom tržištu, zbog smanjenih ulovnih kvota, raste, pa industrija pronalazi načina kako uštedjeti i prodati rog za svijeću, primjerice, kolju umjesto bakalara, tripice umjesto paniranih kolutića lignje, ili pak "bijelu" tunu punu, zapravo, purgativnih ulja.
I dok u slučaju konjetine koja se prodaje kao govedina zdravstvenog rizika, barem kako se potrošačima to prezentiralo, nema, već su "samo" financijski oštećeni i servirane su im lažne informacije, u slučaju ribe stvari baš i nisu tako jednostavne.
Kako je, naime, pojasnio dr. Bert Pepping iz hamburškog laboratorija, u ribi koju su testirali pronađene su zamjenske vrste prehrambenom lancu dosad nepoznate i nedovoljno istražene. A taman da je svaki zdravstveni rizik i isključen, potrošači su nasamareni.
Ekonomska kriza, u kojoj nelegalne aktivnosti bujaju, pogoduje i rastu krivotvorenja hrane koja, nakon prodaje oružja, prostitucije, trgovine ljudima i sličnog, postaje još jedna mafijaška "djelatnost". Kako je nedavno izvijestio Europol, u EU-u je aktivno, procjene su, više od 3.600 grupa organiziranog kriminala koje novac "peru" kroz krivotvorenje hrane, projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, zbrinjavanje otpada i tako redom. Ili, kako to u svojoj knjizi "Kemijske i fizikalne opasnosti u hrani", u nakladi Hrvatske agencije za hranu, navodi grupa osam autora - kemičara i prehrambenih stručnjaka, krivotvoreni proizvodi na tržištu sudjeluju sa pet do sedam posto prometa, odnoseći EU više stotina tisuća radnih mjesta. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU