U sklopu međunarodnog znanstvenog projekta GestEmerge u kojemu kao partner sudjeluje i porečki Institut za poljoprivredu i turizam, u Istri ovih dana boravi skupina znanstvenika iz francuskog Instituta za agronomska istraživanja (L'Institut national de la recherche agronomique - INRA). Kako su teme projekta GestEmerge, koji zajedno provode partneri iz Francuske, Italije, Njemačke i Hrvatske, nove bolesti voćarskih i vinogradarskih kultura, među njima i zlatna žutica vinove loze, francuski i hrvatski partneri su najprije na radnom sastanku u porečkom Institutu upoznati s aktualnom raširenošću i naporima u suzbijanju ove bolesti u Istri.
Bakterije i virusi
Slijedi dvodnevni terenski obilazak istarskih proizvođača, a svoj boravak u Hrvatskoj francuski će znanstvenici zaključiti sudjelovanjem na okruglom stolu u Zagrebu na kojem će uz voditelja i koordinatoricu projekta Marca Barbiera i Sylvie Malembic-Maher iz INRA-e sudjelovati i predstavnici porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te Zavoda za zaštitu bilja.
Kako nam prenosi Kristina Grozić iz porečkog Instituta, projekt GestEmerge se temelji na istraživanju utjecaja različitih socio-ekonomskih čimbenika na širenje i učinkovitost iskorjenjivanja zlatne žutice vinove loze, pierceove bolesti vinove loze, bolesti brzog sušenja masline (kojoj je uzročnik bakterija Xylella fatidiosa) te šljivine šarke (virusne bolesti koja napada i druge voćne vrste). Kroj ovaj se projekt prikupljaju novosti o trenutnim znanstvenim istraživanjima navedenih bolesti.
- Iako je zlatna žutica već dovoljno poznata tema, mišljenja sam da je aktualna jer dugoročno održivih rješenja njenog suzbijanja još uvijek nema, a štete su i dalje značajne u pojedinim vinogradima Istre, rekla je Kristina Grozić o jednoj od tema ovog projekta i radnog sastanka s francuskim partnerima. No, i ostale bolesti kojima se ovaj projekt bavi mogu izazvati nemale komplikacije. Primjerice, pierceova bolest je bakterioza vinove loze i masline koju izaziva bakterija Xylella fastidiosa koja je tek nedavno unijeta u Europu iz Sjeverne Amerike a prvi put je otkrivena 2013. godine na maslini i ukrasnom bilju, da bi tijekom 2017. bila u Španjolskoj prvi put otkrivena i na vinovoj lozi.
Ova je bakterija dovela do poznatog propadanja maslina u Italiji (Salento) i utvrđena je na nekoliko novih lokaliteta u Europi na različitim biljkama domaćinima. Posljedice infekcije vinove loze ili masline ovom bakterijom su gubitak uroda i postepeno propadanje nasada, a suzbijanje ove bolesti je isključivo preventivno jer jednom zaražen trs ili maslina ne mogu ozdraviti. Šarka šljive još nije ekonomski značajna bolest na području Istarske županije, ali je zabilježena na području kontinentalne Hrvatske gdje povremeno čini značajne štete na kvaliteti i količini prinosa različitih voćaka.
Edukacija proizvođača
- Poučeni prethodnim iskustvima sa zlatnom žuticom, mislim da je potrebno pravovremeno započeti istraživanja i educirati proizvođače o pierceovoj bolesti kako bi se izbjeglo značajne ekonomske gubitke u slučaju njezina širenja, upozorava Kristina Grozić, a ovaj istarsko-zagrebački skup trebao bi, osim u svrhu razmjene znanstvenih informacija, poslužiti i kao prvi alarm hrvatskim proizvođačima o pojavi novih bolesti vinove loze, maslina i voćaka u Hrvatskoj ili u najbližem susjedstvu. (Davor ŠIŠOVIĆ)