Danilo Degobbis, znanstveni savjetnik u Centru za istraživanje mora "Ruder Boškovic", niz je godina bio voditelj laboratorija ciji je glavni zadatak bio pracenje promjena u moru. U Centru se sustavno mjeri temperatura i salinitet mora na udaljenosti jedne milje od Rovinja još od daleke 1921. godine.
S Degobbisom smo razgovarali o promjenama temperature mora i ostalih svojstva te kako to utjece na floru i faunu sjevernog dijela Jadrana.
- U zadnje vrijeme u ljetnim je mjesecima more puno toplije nego ranijih godina. Trenutno mu je temperatura u prosjeku oko 26 stupnjeva, a trebala bi biti oko 21 stupanj, kaže Degobbis.
Pojašnjava, medutim, da je more na sjevernom Jadranu u usporedbi s južnim i inace toplije ljeti. Zimi je, pak, situacija obrnuta jer je sjeverni Jadran plici - ljeti se brže grije, ali se zato zimi brže hladi.
Promjena temperature ne utjece na floru i faunu
- U posljednje vrijeme na sjeveru bez problema mjerimo od 29 do 30 stupnjeva, a na jugu je maksimum 25 - 26 stupnjeva, dok je zimi kod nas od 9 do 10 stupnjeva, a južno oko 13 stupnjeva. Na temperaturu mora najviše utjece miješanje i izmjena vode ispod površine. Najcešci uzrok miješanja je bura, jer je ona glavni vjetar koji hladi površinu koja tone i miješa se s donjim slojem, odnosno zahvati i hladniju vodu. Utjecu na to i izvori slatke vode, ali i oni su lokalni fenomen. Kada pada kiša, temperature se mijenjaju, no i to je lokalni fenomen. Uz to, temperatura ovisi i o lokaciji na kojoj se mjeri, kazao je Degobbis.
Dodaje da promjene temperatura ne utjecu na našu floru i faunu i na cistocu mora.
- Te promjene ne utjecu na floru i faunu jer je ona naviknuta na takve biološke promjene i cikluse koji nisu svojstveni samo sjevernom Jadranu. Iako je u literaturi zabilježeno da su pojedine alge nestale te znamo da su tu bili i ježevi, a sada ih nema, to ne znaci da je more necisto jer se oni ciklicki pojavljuju. Sigurno da u lukama i marinama more i podmorje ne mogu biti cisti kao prije, ali i tu je rijec o lokanom fenomenu. Možemo reci da je uz obalu Istre more cisto, i to po svim europskim standardima, veli Degobbis.
Smanjiti izlov srdele
- Na more uz obalu Istre najviše utjece voda rijeke Po, ali ona se na putu do nas prilicno cisti i s njom ne dolaze najtoksicniji spojevi. Dio organskih tvari dolazi do nas, ali se more regenerira, oslobada hranjive soli i stoga je ovog ljeta, osim jednog kraceg perioda, voda mutna, ali nije prljava. U tom procesu miješanja slatke i slane vode nastaju mikroalge - fitoplankton koji je dobar. To znaci više hrane za sardele i druge ribe. Jedino bi ribari trebali pustili da se malo najedu i regeneriraju jer prelova ima sigurno. Tako kažu naše kolege iz Splita koji se time bave, kaže Degobbis.
Zbog rijeke Po i salinitet je niži od uobicajenog, i to u prosjeku od dvije do sedam jedinica, veli on te najavljuje da ce se to istražiti pri sljedecem izlasku na more, vec drugi tjedan. Pretpostavlja da je rijec o cirkulaciji koja se prije nije dogadala, pa je stoga more manje slano.
Opasan nedostatak kisika
Uz to, veli, u laboratoriju se prate i ostali trendovi, primjerice prekomjerno obogacenje mora organskim tvarima koje se ne uspijevaju preraditi kroz prehrambeni lanac, vec jedan dio propada, uglavnom prema dnu. Tu se rastvaraju i akumuliraju te troše kisik, a nedostatak kisika je poguban za floru i faunu.
Prisjeca se da je 1977. i 1989. godine potpuno nestalo kisika na tisucama kvadratnih kilometara površina, kada su gotovo svi organizmi uginuli.
- Srecom, tada smo pratili što se dogada. Sve se brzo repopuliralo jer taj je fenomen kratko trajao. Uglavnom uginu vece životinje, a sitne prežive. Ove godine su nam javili iz talijanske pokrajine Emilia Romagna da su imali slicne pojave, jednako je i ispred Venecije, a vidjet cemo hoce li biti manje kisika ili ne jer cemo raditi šire ispitivanje. Srecom, na jesen se voda koja se ljeti «kuhala» pomalo ispire i razrjeduje te se sve normalizira, zakljucuje Degobbis.
U zadnje vrijeme je u ljetnim mjesecima more puno toplije nego ranijih godina. Trenutno je temperatura u prosjeku oko 26 stupnjeva, a trebala bi biti oko 21 stupanj, kaže Degobbis. Kad je rijec o odnosu toplijeg mora i globalnog zagrijavanja, smatra da ne treba biti iskljuciv.
- Istina je da je posljednjih godina more toplije, ali to je slucaj
samo na površini, i to se ne smije interpretirati kao nekakvo globalno
zagrijavanje. Da bi se to moglo doista reci, trebalo bi obavljati
mjerenja u oceanu, gdje su vodene mase stabilnije. Mislim da je
vjerojatno rijec o prirodnom ciklusu.