O dodjeli poljoprivrednog zemljišta treba odlučivati na lokalnoj razini, bili su unisoni govornici u Vodnjanu na večerašnjem predstavljanju programa koalicije IDS-PGS-Lista za Rijeku. Decentralizacija je ključna riječ njihovog programa, što su još jednom naglasili, govoreći o poljoprivredi i EU-fondovima.
- Istarski poljoprivrednici su sve sami napravili i nisu štrajkali kao u drugim dijelovima zemlje. Politika bi tim vrijednim ljudima trebala biti ispomoć. Oni sami trebaju odlučivati koji su im prioriteti i što im je potrebno, kazao je predsjednik IDS-a Boris Miletić. Mišljenja je da su u Hrvatskoj izgubljene godine nakon usvajanja zakonskih odredbi prema kojima poljoprivrednim zemljištem raspolaže državna Agencija. Zar nije bolje da uz ceste gledamo zasađene ulike, nego zapuštene parcele, zapitao se?
Otada do danas, naveo je pak gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović, u tom gradu nije dodijeljen ni metar državne zemlje lokalnim poljoprivrednicima. Vitasović je iznio podatak da je prije usvajanja tih zakonskih odredbi Grad podijelio 500 hektara zemljišta "na kojem su niknuli maslinici, vinogradi i gdje su mnoge obitelji našle izvor prihoda i ostale živjeti na ovom području".
Istarski župan Valter Flego rekao je da je Istra, unatoč centraliziranoj državi, učinila velike iskorake u poljoprivredi. Podsjetio da je sve počelo osnivanjem županijskog Fonda za poljoprivredu, koji je kreditirao i nabavljao sadnice. Smatra da je danas prioritet ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu, zatim je potrebna pomoć u plasiranju proizvoda, a važnim je istaknuo i zaštitu izvornosti.
- Proizvod ne pripada državi, nego teritoriju. Taj brend treba ugraditi u konačni proizvod da bi se bolje prodavao, kazao je Flego. Prema njegovom mišljenju, potrebno je i osnivanje centara za, na primjer, razvoj maslinarstva u Vodnjanu, ili za razvoj stočarstva u Pazinu. Naglasio je da je Županija trasirala put poljoprivrednim proizvodima u turizmu. Naveo je apsurdnost zakonskih regulativa zbog kojih se, primjerice, u istarskim školama i vrtićima ne može dva puta tjedno djeci nuditi domaća hrana, poput maneštre ili boškarina.
Priznao je da se moglo i više učiniti u poljoprivredi, ali smatra da je problem upravo u centraliziranosti države. "Zar je zaista trebalo čekati 12 godina za dobivanje zaštite izvornosti istarskog pršuta? Država bi takve poslove trebala prepustiti regijama", predložio je župan.
Govoreći o EU-fondovima, Flego je rekao da Županija trenutno provodi 35 projekata, a da su u Istru donijeli 10 milijuna eura europskih sredstava.
- Postoji opasnost da nećemo više moći fiskalno i ljudski pratiti sve to. Ulaznica za svaki projekt je 15 posto koje trebamo sami financirati, a proračuni su nam sve tanji. Nećemo biti uspješni dok se ne decentraliziramo i po tom pitanju, istaknuo je.
Miletić, pak, smatra da je "došlo vrijeme da Hrvatska odluči hoće li ići putem Njemačke, Švicarske, Danske, ili pak najcentraliziranije europske države Grčke". Mišljenja je da svaki predsjednik mjesnog odbora, općinski načelnik, gradonačelnik zna puno bolje potrebe građana sa svog područja, nego država.
Istaknuo je da država nije najbolje razumjela IDS ni kad su '90-ih tražili dvojezičnost, a tako je sada i s decentralizacijom. Smatra da bi od ukupnog fiskalnog kapaciteta države trebalo, umjesto sadašnjih 10 posto, na lokalnu razinu spuštati 25 ili 30 posto, a u budućnosti i više. (B. ŽIŽOVIĆ)