Od 1. siječnja stupa na snagu novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji će zaposlene poticati da što dulje rade. Mirovinskom sustavu treba se osigurati adekvatnost, modernizaciju i dugoročnu održivost, jer naše stanovništvo stari, a na svakih 100 umirovljenika u Hrvatskoj na kraju studenoga bilo je samo 123 zaposlenih, upozorio je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
- Od iduće godine oni koji će imati navršenih 60 godina života i 41 godinu radnog staža ići će u mirovinu bez penalizacije, istaknuo je Mrsić, objašnjavajući novosti u zakonu. Penalizacija se za prijevremenu mirovinu kreće od 6 do 20,4 posto. Što dulji rad, penalizacija je niža.
Bez penalizacije moći će u prijevremenu starosnu mirovinu i oni koji dožive stečaj poduzeća, ali uz uvjet da su nezaposleni dvije godine. Sada umirovljenik nakon 65. godine, ako se zaposli, ostaje bez mirovine. Od 1. siječnja moći će koristiti starosnu mirovinu ako radi do polovine punog radnog vremena.
Od 2031. počet će postupno produžavanje godina potrebnih za odlazak u mirovinu, sa 65 na 67 u 2038. godini. Ženama će se 2014. produljiti dob umirovljenja na 61, a 2015. na 61 godinu i tri mjeseca života. Od početka sljedeće godine uvodi se privremena invalidska mirovina za one koji nakon završene rehabilitacije ostanu nezaposleni. Oni će se moći i vratiti na posao.
Pojačavaju se kontrolni pregledi onih s invalidskim mirovinama ostvarenima prema novom zakonu. Redoviti kontrolni pregled za njih bit će svake tri godine, a moguć je i izvanredni kontrolni pregled za sve invalidske mirovine.
- Na tom temelju već smo oduzeli 29 invalidskih mirovina koje su stečene na nezakonit način, rekao je Mrsić, dodavši da će "nastaviti s revizijom tjelesnih oštećenja", s obzirom na to da Hrvatska ima najviše invalida u Europi.
Oni koji imaju radno intenzivne poslove, zaposleni u vojsci, vatrogascima i slično, moći će otići u mirovinu kao dosad, ali se i prekvalificirati u istoj tvrtki ne bi li dobili puni staž.
Jednostavnije i povoljnije će se izračunavati osnovna mirovina, i to po omjerima stopa doprinosa za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja. Za staž do 2001. izračunavat će se mirovina prema plaći, a za staž od 2002. bit će 75 posto mirovine prema plaći. Cilj je, tvrdi Mrsić, da prosječne mirovine s vremenom budu 60 do 70 posto od prosječne plaće. Trenutačno one iznose 46,1 posto od prosječne plaće.
- Mirovine će stizati na vrijeme. Oko 180 tisuća mirovina nastavit će se isplaćivati putem Hrvatske pošte, kao dosad. Međutim, oni koji idu u mirovinu od 2014. godine primat će je isključivo putem računa u banci, kaže Mrsić. Troškove rada Mirovinskog zavoda, kaže, smanjili su za 150 milijuna kuna.
Povoljnija formula za rast mirovina
Uvodi se povoljnija formula za rast mirovina. Sada se one usklađuju po rastu cijena i plaća, u omjeru 50 prema 50 posto. Od iduće godine usklađivat će se u omjeru 70 prema 30 posto, ovisno što je za umirovljenike povoljnije. Po važećem zakonu, primjerice, mirovina od 3.000 kuna povećala bi se na 3.121 kunu, a po onom novom na 3.146 kuna, uz uvjet da su cijene rasle tri, a plaće jedan posto.
Mirovine po posebnom zakonu usklađivat će se samo ako BDP bude tri tromjesečja za redom realno rastao najmanje 2 posto na godišnjoj razini te ako deficit proračuna bude manji od 3 posto. Povlaštene mirovine za članove Sabora, Vlade i Ustavnog suda su ukinute. (B. PODGORNIK/NL)