Vlada planira revidirati Zakon o pomorskom dobru kako bi se omogućila privatna komercijalizacija pomorskog dobra i lučkih područja, a jedna od varijanti je da se investitorima, primjerice u lučku infrastrukturu, omogući vlasništvo na pomorskom dobru. Prema sadašnjoj regulativi pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, prema Ustavu ima njezinu osobitu zaštitu i unutar njega nema vlasništva i vlasničkih prava. To bi se, ako Vlada ostvari svoje najave, moglo promijeniti.
Namjeru da, zbog vlasničkih prava investitora, mijenja Zakon o pomorskom dobru otkrilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je objavilo dokument o strateškoj studiji utjecaja na okoliš za Nacionalni plan razvoja luka od osobitog gospodarskog interesa za Hrvatsku za razdoblje do 2030. godine. Radi se o šest luka, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku.
U sklopu te studije jedan od prijedloga je i promjena Zakona o pomorskom dobru i to zato što je »glavna karakteristika pomorskog dobra ta da unutar tog dobra nema nikakvog vlasništva ili vlasničkih prava«. Zbog takvih zakonskih odredbi, napominje se u dokumentu, unutar pomorskog dobra, a time i lučkih područja, ne postoje vlasnička prava, a cjelokupno gospodarsko iskorištavanje mora se temeljiti na sustavu koncesija. Rezultat je, pojašnjava se, to da su ulaganja u lučku infrastrukturu u Hrvatskoj u cijelosti ulaganja javnih institucija ili su potpomognuta nacionalnim državnim jamstvima.
Proračun ograničen
S obzirom da »privatnim poduzećima nije dozvoljeno vlasništvo nad zemljištem ili nepokretnom imovinom izgrađenom na zemljištu pomorskog dobra«, u dokumentu se ističe da je problem to što »ne postoje privatna poduzeća koja mogu dobiti sredstva za svoja ulaganja, posebno ako je riječ o velikim ulaganjima, jer banke ne mogu osigurati svoja potraživanja upisom hipoteka na ulaganje, jer na pomorskom dobru nije dozvoljeno vlasništvo«.
– Trenutačno Zakon o pomorskom dobru sprečava privatna ulaganja u lučku infrastrukturu koja se provode bez strukture nacionalnih državnih jamstava. S obzirom na to da vlada trenutačno raspolaže ograničenim proračunom, privatna ulaganja u lučku infrastrukturu više ne mogu biti popraćena državnim jamstvom. Kako bi hrvatski lučki sektor postao održiv za privatna ulaganja u infrastrukturu, bit će potrebno revidirati Zakon o pomorskom dobru, navodi se u dokumentu, uz napomenu da to ne znači da nužno treba napustiti sustav pomorskog dobra, nego da ga treba bolje prilagoditi novom razdoblju lučkih aktivnosti.
Ističu da bi jedno od rješenja moglo biti proglašenje takvog zemljišta zemljištem u državnom vlasništvu, pa bi takvo ustrojstvo omogućilo da svaka koncesija bude projekt javno-privatnog partnerstva. To znači da bi država, kao vlasnik zemljišta na pomorskom dobru, umjesto jamstava bankama dopustila upis hipoteka, pa bi, ako kasnije privatni investitor ne bude mogao vraćati kredit, na osnovu prava prvokupa kupovala zemljište i infrastrukturu izgrađenu na pomorskom dobru.
Ustavne odredbe
Na naše pitanje u kojem će smjeru ići izmjene Zakona o pomorskom dobru i hoće li Vlada omogućiti vlasništvo investitorima koji žele ulagati u lučku infrastrukturu, ali i ostale objekte na pomorskom dobru, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nisu odgovorili ni nakon šest dana, iako smo dobili obećanje da će nam dati odgovore. Bit će zanimljivo vidjeti što će na takav plan, ako Vlada doista krene s izmjenama Zakona o pomorskom dobru, reći HDZ-ovi partneri iz Mosta, koji stalno inzistiraju na ustavnoj zaštiti dobara i infrastrukture.
Zasad je pomorsko dobro zaštićeno zakonom na način da je država propisala da je ono »opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu«. Zakon jasno kaže i to da se »na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi«. Ako Vlada ustraje na promjenama koje su najavljene, to bi značilo da će se na pomorskom dobru moći stjecati vlasništvo ili barem upisivati hipoteke.
U tom slučaju pitanje je i koliko će se ustavna zaštita odnositi na pomorsko dobro. Naime, Ustav taksativno nabraja dobra koja imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, ali u istom se članku dodaje i da se »zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici«. (Jagoda MARIĆ)