Vec u ožujku ili travnju povecat ce se osnovna stopa PDV-a, koja sada iznosi 23 posto, te uvesti nekoliko nižih stopa radi zaštite socijalno ugroženih gradana.
Od 1. srpnja pocet ce porezna reforma, i to smanjivanjem komunalnog i zdravstvenog doprinosa, a s druge strane uvest ce se porez na gospodarski neaktivnu imovinu.
Uvest ce se i porez na dividendu, koji imaju sve zemlje oko Hrvatske, ali tako da ne pogada male dionicare. Parafiskalni nameti poduzecima ce se prepoloviti, najavio je u srijedu ministar financija Slavko Linic.
U prvom javnom nastupu ministar Linic i potpredsjednik Vlade Branko Grcic naznacili su glavne crte ekonomske i financijske politike u iducoj godini, pri cemu je ministar financija najavio da ce proracun za 2012. Vlada poslati Saboru u veljaci.
Rashodi proracuna moraju biti manji za jedan posto BDP-a, kazao je Grcic, govoreci pred clanovima Kluba izvoznika, u organizaciji tjednika Lider. Buduci da hrvatski BDP iznosi oko 350 milijardi kuna, iz Grcicevih rijeci nazocni su zakljucili da ce nova Vlada proracun smanjiti za najmanje 3,5 milijardi.
Smanjenje naknada
Linic još nije mogao reci koliko ce se povisiti PDV, ali je najavio i uvodenje medustopa, primjerice za djecje potrepštine i za edukaciju. Spomenuo je i niži PDV za ugostitelje, o cemu ce se, kaže, još raspravljati.
- Nove stope PDV-a bit ce poznate do kraja sijecnja, a primjenjivat ce se nakon donošenja proracuna. Njihov cilj nije povecanje proracunskih prihoda, nego zaštita najugroženijih i pomoc dijelu gospodarstva na domacem tržištu, tvrdi Linic. Do ulaska u Hrvatske u EU, kaže, ostat ce na snazi i sadašnje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove.
Komunalna naknada se postupno ukida ili smanjuje, a umjesto nje od 1. srpnja uvodi se porez na imovinu. Lavovski dio tog prihoda pripast ce lokalnoj samoupravi jer Vlada priprema decentralizaciju, najavili su Grcic i Linic. "Tražimo od vlasnika imovine da je stave u funkciju, jer ce na neupotrebljavanu imovinu placati poreze, a na upotrebljavanu nece", porucio je Linic.
Ministar financija najavio je da ce Vlada parafiskalne namete gospodarstvu prepoloviti ili smanjiti za dvije trecine. Pritom, smanjit ce se naknada za HGK, doprinosi za vode i šume, spomenicka renta i drugo, tvrdi Linic. Vlada ce dati vecu potporu i izvoznicima, pa iduce godine planira dokapitalizirati HBOR s 500 milijuna kuna da bi se olakšao izvoz u zemlje CEFTA-e.
Novim proracunom Vlada želi održati kreditni rejting Hrvatske i poslati pozitivne poruke investitorima, naglasili su Linic i Grcic. Prema Grcicu, u eurozoni se javljaju recesija i smanjenje narudžbi, osobito u Italiji, što bi iduce godine moglo usporiti rast BDP-a, ali Vlada ga želi povecati.
Ocekuje se i smanjeno kreditiranje banaka. No, Vlada želi fiskalnom konsolidacijom poslati pozitivne poruke investitorima. Pocet cemo s reformama u javnom sektoru, a oslanjamo se na model tzv. interne devalvacije, što znaci smanjenje troškova za poduzeca, tvrdi Grcic. On je, uz rezove u iducoj godini, najavio i vece investicije.
Niže kamate
- Rezovi u javnoj potrošnji ne donose gospodarski rast jer se on mora temeljiti na rastu potražnje, na investicijama i izvozu, kazao je Grcic i dodao da nije dobro što su dosad u proracunu rezani kapitalni izdaci. Morat cemo, najavljuje, naci ušteda u tekucim rashodima ako želimo gospodarski rast.
Pritom cemo, dodao je Linic, morati osigurati niže kamate na dugorocne kredite da bi se mogli financirati razvojni projekti. Dobit koju ce ponovno investirati poduzetnicima ce se odbijati od porezne osnovice, kaže Grcic.
Grcic je najavio da ce se smanjiti iznos za place koje se isplacuju iz proracuna, pocevši od redukcije vrha vlasti, broja dužnosnickih pozicija i smanjenja državnih tajnika. "Idemo u reorganizaciju od glave, a onda i naniže", tvrdi Grcic. Linic je takoder najavio manju masu novca za place, što se "može postici smanjenjem novog zapošljavanja".
- Sve reforme koje cemo provesti moraju se temeljiti na održanju socijalne sigurnosti i na pravednosti te na preraspodjeli socijalnog tereta na one koji imaju više, obecava Grcic.
Ministar financija najavio je obracun s nelikvidnosti jer je iznos neplacenih racuna u Hrvatskoj vec premašio 40 milijardi kuna. "Vjerujem", kazao je Linic, "da glavninu tog nereda možemo riješiti za šest do sedam mjeseci", te najavio promjene nekoliko zakona.
Stecajevi bez preustroja
- Država ce svoje obveze morati podmirivati u roku od 30 dana jer je to smjernica EU-a, a i nova Vlada tako želi pomoci gospodarstvu. Poduzetnici medusobno i prema državi imali bi rok placanja od 45 dana, osim ako ne ugovore dulji rok, a najviše do 60 dana, naglasio je Linic. Nakon 60 dana više ne smije biti neplacenih obveza.
- To je jasna poruka upravama dužnickih tvrtki da se kroz 30 dana nagode s vjerovnicima, inace država preuzima nagodbu s najvecim vjerovnicima u roku od 90 dana, što znaci da banke ulaze u kapital i preuzimanje nekretnina i imovine izvan funkcije, upozorio je Linic. Poslije toga slijede stecajevi bez preustroja.
Vlada želi potaknuti vjerovnike da preuzmu odgovornost za financijsku konsolidaciju pa je Linic najavio vrlo visoke poreze na imovinu u stecaju, napominjuci da se taj proces nece moci razvlaciti deset godina, kao sada. Svaki pojedinacni subjekt bit ce predmet rješavanja, rekao je Linic, upozoravajuci da se država može ukljuciti svuda gdje ima makar jednu kunu duga.
- Poduzetnicima cemo rok za placanje PDV-a produljiti s 30 na 45 dana, s time da bi opci rok placanja bio 60 dana, ali nakon toga ne bi smjelo biti neplacanja, kaže.
Na pitanje nazocnih poduzetnika hoce li se kraci rokovi za placanje odnositi i na goleme dugove iz zdravstvenog sektora, koji se sada naplacuju poslije 200 dana, Linic je odgovorio: "Smatram da država mora prva poštovati zakonske rokove placanja".
Buduci da ce pocetkom srpnja poceti porezna reforma, dodao je Linic, polovinom iduce godine bit ce potreban i rebalans državnog proracuna.
Mirovine po starom
- Mirovine necemo dirati jer su umirovljenici siromašni, a 70 posto njih ne može pokriti svoje mjesecne potrebe, naglasio je Linic. Vlada ce pomoci socijalno najugroženijim gradanima i tako što place do 3.000 kuna nece oporezivati, a to ce omoguciti njihov mali porast. Istodobno, za place više od tog iznosa, neoporeziva osnovica od 1.800 kuna nece se mijenjati, najavio je Linic.