PULA
S Ivanom Okmacom, urednikom časopisa Kluba studenata povijesti Epulon razgovarali smo o novostima vezanim uz taj časopis.
- Kako je krenula cijela ideja o realizaciji ovog hvalevrijednog časopisa?
- Časopis Epulon je nastao 2003. godine u sklopu Kluba studenata povijesti – ISHA Pula, ubrzo nakon samog osnivanja ogranka ISHA-e u Puli. Dakle, već prva generacija članova Kluba pokrenula je izdavanje časopisa na čelu s urednicima Milanom Radoševićem i Ivanom Žagarom. Međutim, kroz promjenu nekoliko generacija ISHA je zajedno s časopisom Epulonom gotovo izumrla. Što bi bilo vrlo negativno po nas studente povijesti i šteta bi bila da nismo prepoznali pogodnosti koje organizacija donosi. Zato smo kolega Robert Slacki i ja prošle godine ponovno odlučili pokrenuti Klub i nastaviti s izdavanjem časopisa. Za predsjednika udruge izabrali smo mlađeg kolegu Luku Kneževića za kojeg mogu reći da bez obzira na manjak iskustva pokazuje već jako dobre rezultate, a za urednika časopisa izabrali su mene.
Promjene koncepcije
- Koje novine donosi u odnosu na protekla izdanja, budući da se uredništva mijenjaju i da dolaze mlade snage?
- Prvi brojevi časopisa strukturirani su tako da sadrže temu broja s člancima iz nacionalne i svjetske povijesti te kraćim esejima iz kulturne baštine, obljetnicama i recenzijama novih povijesnih knjiga. Nažalost s vremenom se prepoznatljiva struktura časopisa izgubila, a određenih godina časopis nije uopće izlazio. Osobno smatram da uz možda slabije, nemotivirane i neambiciozne generacije dio krivice snose i tadašnji urednici koji nisu na vrijeme nadopunili uredništvo mlađim generacijama te ih tako polako pripremali i podučavali za nastavak. Na kraju bi se dogodilo da mjesto uredništva ostane prazno, a studentu koji nema nikakva iskustva u obavljanju takvog posla vrlo bi teško bilo nastaviti navedeni posao. Na taj sam način i ja preuzeo uredništvo, bez ikakvog iskustva ranije. No, zahvaljujući mojim kolegama i profesorima koji su mi pomagali i odgovarali na moja bezbrojna pitanja uspjeli smo izdati novi broj, odnosno dvobroj, jer je riječ o radovima studenata iz 2015. i 2016. godine. Također bih napomenuo da su od ove godine uz mene dio uredništva i mlađe kolegice Ana Rebić i Elizabeta Jurkić koje će idućih godina, nadam se, nastaviti s izdavanjem novih brojeva i nastaviti s ovom praksom uvođenja mlađih generacija u uredništvo kako se više rupe i prekidi u izlaženju novih brojeva ne bi događali.
- Na što je konkretno usredotočen posljednji broj?
- Posljednji se broj, odnosno dvobroj sastoji od deset članaka i dva prikaza knjiga. Članci su razne tematike, a obuhvaćaju razdoblje od srednjega vijeka pa sve do suvremene povijesti. O kojim je točno temama riječ, čitatelji mogu pogledati osim u tiskanom izdanju i na internetskim stranicama Filozofskog fakulteta u Puli gdje se nalaze digitalizirani oblici svih dosadašnjih brojeva.
- Koje su glavne teme u fokusu interesa?
- Teme su zaista različite i interesi ovise o pojedincima. No, ono što primjećujem i što mogu gotovo sa sigurnošću kazati jest da ipak prevladavaju teme iz suvremene povijesti i da je to tematika koja je trenutno najinteresantnija studentima. Velika većina radova iz posljednjeg tiskanog broja upravo je iz navedenog razdoblja.
Važan korak
- Koji je glavni cilj časopisa i kako privući sve više mladih da iskažu interes za povijesnim temama?
- Epulon je prvenstveno namijenjen studentima povijesti, kojima omogućuje iskušavanje u samostalnome radu i kao takav predstavlja jedan prvi korak u svijet historiografije. Mislim da ako se već obrazujemo za buduće povjesničare bilo nastavničkog ili istraživačkog usmjerenja ovakav je projekt od izuzetne važnosti. Kolege studenti su doista motivirani, šalju svoje radove, tako da s te strane ne vidim da bi moglo biti problema. Mislim da se čovjek ipak na kraju, nakon uloženog truda, kada časopis izađe u finalnom obliku i kada unutra pronađe sebe, osjeća zadovoljno i sretno. Ako griješim, onda smatram da smo svi skupa na krivome putu. Napomenuo bih još da iako se radi o studentskom časopisu kojeg zbog tog pridjeva "studentski" neki možda degradiraju i smatraju manje vrijednim, ne treba podcjenjivati. Časopis prolazi kroz temeljitu recenziju i tvrdim da je kvalitetan i da ima vrlo vrijednih radova čiji trud autora treba pohvaliti. Što se čitatelja tiče, njega ne moraju čitati nužno povjesničari ili osobe koje se profesionalno bave prošlošću. Namijenjen je svima koje prošlost zanima, a širina razdoblja koju časopis obuhvaća daje prostora svakome da pronađe svoju temu koja ga zanima.
- Planovi za budućnost.
- Nama je cilj ove godine ponovno uloviti onaj korak koji je prvotno bio zamišljen, a to je da časopis izlazi jednom godišnje bez prekida kao što se nažalost u nekoliko navrata događalo. Uvjeren sam da se zbog politike koju trenutno vodimo u uredništvu tako nešto više neće događati, a u budućnosti želim da ovaj projekt doživi duboku starost i da nastavi s objavljivanjem još mnogih dobrih i kvalitetnih radova. (Razgovarala Vanesa BEGIĆ)