Uvesti ekološku rentu za korištenje akumulacije

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

- Iako je za gradonačelnika sve pastoralno i samo cvjetaju ruže, činjenica je da je lani Buzet imao 8,4 posto manje zaposlenih nego godinu dana ranije, što je čak dvjesto ljudi manje koji su radili isključivo u proizvodnom sektoru. Još gore je što mladi iz Buzeta kao i devedesetih godina prošlog stoljeća odlaze raditi u Italiju, Njemačku, sve češće u Irsku, a najgore je što se najmanje pola svake generacije ne vraća u Buzet, istaknuo je nezavisni gradski vijećnik Damir Kajin na konferenciji za novinare. Kajin je također ustvrdio da što je manje proizvodnih radnih mjesta to će biti viša prosječna plaća.

- Buzet ima blizu 600 zaposlenika u nadgradnji, znači u državnom, županijskom i gradskom servisu. Ima najviše ljudi u nadgradnji na broj stanovnika, ako u to uključimo i komunalna poduzeća. I dok smo izgubili 200 proizvodnih radnih mjesta, u nadgradnji nismo izgubili nikoga već se ovdje broj povećao, rekao je Kajin.

Kajin se osvrnuo na centar za gospodarenje otpadom Kaštijun koji će, ustvrdio je, poskupiti odvoz smeća zahvaljujući zastarjeloj, promašenoj, preskupoj tehnologiji. - Buzet se iz tog sporazuma sa Županijom mora izvući, rekao je Kajin, da bi govoreći o Butonigi, naglasio da taj projekt sigurno nije promašaj no ono što se radi graniči s "vjerovali ili ne", jer VSI-Vodovod Butoniga nema niti jednog radnika, ali zato ima devet milijuna kuna gubitka godišnje te 11 članova Nadzornog odbora koji primaju naknadu od oko 2.600 do 4.000 kuna mjesečno.

- Najgore je što Vodovod Pula naplaćuje cijenu za Butonigu, ali nije taj iznos doznačavao tvrtki pa ispada da sjever Istre sam gradi Butonigu, da je solidaran kada se gradi Opća bolnica u Puli, ali da politika Pule nije solidarna sa sjeverom Istre i ako to želimo promijeniti mora se uvesti ekološka renta za korištenje akumulacije jer vodozaštitna područja za Buzet znače samo nevjerojatno visoke troškove infrastrukture. Primjerice asfaltiranje cestice Krkuž Hrbatija od 900 metara, umjesto da košta 500 do 600 tisuća kuna, zbog tretmana otpadnih voda košta preko tri milijuna kuna, rekao je Kajin.

Dotaknuo se i odnosa sa Slovenijom, metalnih portuna na cesti kod prijelaza Slum - Rakitovec na području Općine Lanišće te rekao da nezavisni vijećnici Gradskog vijeća Buzeta predlažu da Hrvatske ceste premoste sporni zavoj koji vodi preko slovenskog područja, izgradnjom novog dijela ceste kako bi mještani Ćićarije do svojih sela mogli doći po hrvatskom teritoriju. (G. ČALIĆ ŠVERKO)



Podijeli: Facebook Twiter