Iznimno je brojna publika prisustvovala promociji knjige "Wilimovski" (Fraktura) Miljenka Jergovića, koja je održana u subotu navečer. O knjizi su pored autora govorili Seid Serdarević i Tomislav Brlek.
- Roman nije imao lak put nastajanja, autor ga je počeo pisati prije nekih pet godina, onda je bio neko vrijeme u ladici, doživio je poljsko izdanje, a sada evo ga i kod nas. Prati put poljske obitelji, oca udovca i sina koji boluje od tuberkuloze kostiju i kreću put mora, godinu dana prije početka Drugog svjetskog rata, no taj put do jadranske obale i lječilišta nije nimalo lak. U romanu se otvara čitav niz stvari, autor donosi jedan precizan i zanimljiv osjećaj katastrofe prije početka Drugog svjetskog rata. Wilimovski je bio poznati igrač poljske reprezentacije iz toga doba, koji je na otvaranju Svjetskog prvenstva u nogometu 1938. godine zabio četiri gola Brazilu u utakmici koju je Poljska izgubila 6:5. No, nije to priča o sportu i niti o nogometu, nogomet je tu sporedna stvar, a opet jako važna. Utakmica je simbol onoga što se događa. Fascinira me način na koji je Miljenko gradio sve te situacije, kroz cijeli je roman prisutna ta činjenica kako živjeti u vremenima prije katastrofe, kazao je Serdarević. omislav Brlek je pak naglasio da je to kratki roman koji je vrlo kvalitetan, gdje autor donosi veliku preciznost.
- Bolesni dječak sanja da je Wilimovski, tu autor obuhvaća čitav niz tema te životnih pitanja, ističe Brlek.
Jergović je pak naglasio da je za ovog nogometaša čuo, odnosno negdje pročitao prije 40-ak godina, a da je odabrao taj lik je jer učinio nemoguće, dao je četiri gola Brazilu.
- Tuberkuloza kostiju u to doba je bila strašna, neizlječiva bolest, uzrokovala je užasnu deformiranost, a u Kraljevici je bio sanatorij sličan rovinjskome. Vidio sam i spomenike djeci stradaloj od te bolesti. Prije nekih dvadesetak godina jedna moja prijateljica Njemica zajedno s mužem otvorila je nedaleko od Crikvenice jedan od najljepših hotela u ovim krajevima, koji je i književni hotel, a ta osoba ima nevjerojatan dar za čitanje. Nje nema u ovoj knjizi, niti hotela, spomenika kod sanatorija, ali sve je to utjecalo na nastajanje ovoga djela, sve su to teme koje su dovele do ovog kratkog romana. Također, predratno ljeto koje sam ja doživio 1991. godine imalo je veliki utjecaj na nastajanje ovoga romana, čovjek osjeća da mu je dobro kada su katastrofa i smrt blizu, čovjek je nesretno i nekvalitetno biće, kazao je Jergović.
On je također istaknuo da je najvažnije pronaći tonalitet jednoga djela, da je to važnije od teme, ako imaš tonalitet, promijenit ćeš i temu, naglasio je.
- Služim se riječima cjelokupnog bivšeg hrvatsko-srpskog jezika, onako kako mi u kojoj prigodi treba, upotrijebit ću hiljadu ili tisuću onako kako mi zatreba, nema to isto značenje, no neću upotrijebit šargarepa umjesto mrkva, odnosno mislim da neću. Neću imenovati, no imamo književnike i književnice koji pišu jezikom iz kojeg ne može nastati književnost ni da ga jeb..., zaključio je Jergović.
Poezija 103-godišnjaka
"Poezija je sve što se miče", glasi naslov zbirke pjesama Nicanora Parre koja je objavljena u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi. O tome su na sajmu govorili Mirjana Polić Bobić, prevoditeljica ovoga autora, Anita Šikić i Tonko Maroević, dok je stihove čitao Livio Badurina.
Nicanor Parra (1913.) jedini je još uvijek aktivni pjesnik iz reda velikana hispanskoameričkog pjesništva XX. stoljeća. Od 1952., kad je objavio znamenitu knjigu "Antipoezije", do danas dosljedno se bavi rastakanjem institucionalizirane čileanske pjesničke tradicije te cjelokupne one hispanskoameričke. Dosad postoje dva prijevoda izbora iz starijih zbiraka Parrine poezije iz pera Borisa Marune i Mirjane Polić Bobić. Međutim, od objave tih prijevoda do danas Parrin opus se značajno uvećao, a on je primio sve najvažnije književne nagrade u hispanskom književnom svijetu, što je popratio komentarima u stihu i tako stvorio nekoliko novih i veoma cijenjenih knjiga poezije.
Polić Bobić je naglasila da taj autor nije bio lagan za prevodit, da nije volio ići na književne susrete, da stvara antipjesme kao antitekst, te da je po struci fizičar. Tonko Maroević kazao je da treba tu pribjeći posebnom diskursu za dočarati djelo ovoga autora gdje nema metafora i pjesničkih figura, no poetičnost je tu prisutna, na jedan poseban način. (Vanesa BEGIĆ)
U ponedjeljak na programu
11.00 DHB, Kavana Mozart. Doručak s autorom: Goran Vojnović. Voditelj Aljoša Pužar.
11.00 DHB, Crveni salon. Pop lektira Slobodanka Boba Đuderija. Voditelji Kruno Lokotar, Emir Imamović Pirke
12.00 DHB, Crveni salon. Hrvatski P.E.N. Centar predstavlja Bertijev program: ljubav na drugi pogled Iza horizonta. Sudjeluju Zvonko Maković, Tonko Maroević, Nadežda Čačinovič. Moderator Aljoša Pužar
17.00 DHB, Crveni salon. Puna je Pula (premijera). Amir Alagić: OSVETINJE (Durieux). Sudjeluju: Amir Alagić, Nenad Popović, Vojin Pašić, Andrea Matošević
18.00 DHB, Crveni salon. Transatlantik: Teresa Salema: NIMRODOV LUK (Hena com). Sudjeluju: Teresa Salema, Tanja Tarbuk, Nermina Husković, Milana Vlaović
19.00 DHB, Crveni salon. Razgovor iza zavjese. William Graves: DIVLJE MASLINE (Sandorf). Sudjeluju William Graves, Ivan Sršen, Dinko Telećan, Saša Drach
20.00 DHB, Crveni salon. Hollybook. Ante Tomić & Rajko Grlić: USTAV REPUBLIKE HRVATSKE: ljubavna priča o mržnji (scenarij) (Hena com). Sudjeluju Ante Tomić, Rajko Grlić, Boris Dežulović
21.30 P14. Sanjam... Fališ. Proslava 22. rođendana Sajma