Deklaracija o poljoprivrednom zemljištu bila je središnja tema posljednje sjednice Skupštine Istarske županije u ovom sazivu i na koncu je usvojena jednoglasno. Poticaj za njeno donošenje bio je nedavni vodnjanski sastanak predstavnika 70-ak poljoprivrednih udruga i zadruga, na kojem je naveden niz nepravdi u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, a koje se tiču istarskih specifičnosti, izvijestio je u ime Kluba IDS-a Tedi Chiavalon.
Deklaracijom se izražava nezadovoljstvo tim zakonom i traže njegove hitne izmjene i dopune.
Deklaraciju su u raspravi podržali vijećnici svih političkih opcija. Marino Roce (HDZ) je podsjetio da taj zakon otprije smatra pogrešnim jer je riječ o očitoj centralizaciji, ali je dodao i da je to i IDS-ov zakon pa bi se "najveći učinak postigao da predlagači ove deklaracije napuste Vladu".
Slično je u ime Ladonje primijetio i Vlado Ivetić, a Marin Grgeta (IDS) je zaključujući raspravu u ime predlagača rezimirao da je "decentralizacija velika ideja za koju se zalažemo već dva desetljeća, a ova deklaracija je konkretan primjer kako se bori za decentralizaciju".
Pred vijećnicima se našao i niz formalnih odluka o zdravstvu (uz velike pohvale usvojen je periodični izvještaj o provođenju županijskog Plana za zdravlje), socijalnoj skrbi, koncesijama na pomorskom dobru, imenovanjima školskih i nadzornih odbora. Bez rasprave usvojen je i izvještaj županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma, uz dvije prigodne "intervencije": pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović podsjetio je na 13. obljetnicu osnivanja ovog fonda, kroz koji su dodijeljena 944 kredita ukupne vrijednosti 137 milijuna kuna, a Chiavalon je ukazao na još jedan pokazatelj nerazumijevanja države prema istarskoj poljoprivrednoj politici upravo na primjeru ovog fonda.
Prije je naime 25 posto prihoda od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta pripadalo županijama, a Istarska županija je sav taj prihod usmjeravala u Fond za razvoj poljoprivrede (ukupno 9,5 milijuna kuna kroz 13 godina). U prijedlogu nedavno usvojenog Zakona o poljoprivrednom zemljištu županijama je udio u tom prihodu naprosto oduzet, a tek nakon primjedbi s terena prijedlog zakona je izmijenjen ostavljajući županijama tek 10 posto od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
I posljednja odluka ovog saziva Županijske skupštine usvojena je jednoglasno, ona o osnivanju Centra za EU i međunarodnu suradnju u Balama, koji će raditi na pripremi projekata za EU fondove i uglavnom se samofinancirati. (piše D. ŠIŠOVIĆ)