Vijećnici Skupštine Istarske županije podržali su u ponedjeljak na sjednici u Pazinu novi master plan istarskog turizma za razdoblje 2015.-2025. godine. Iako ga Županijska skupština nije nadležna ni razmatrati ni usvajati, župan Valter Flego rekao je u uvodnoj riječi da se ovaj strateški dokument pred županijskim vijećnicima našao po njegovoj želji.
Značaj novog turističkog master plana Flego je sažeo iznoseći njegove ciljeve, a to su nove investicije u turizmu u vrijednosti od 2,5 - 3 milijarde eura, podizanje stupnja zauzetosti turističkih kreveta sa sadašnjih 23 na 30 posto, te povećanje osobne turističke potrošnje za svakog turista sa sadašnja 64 na najmanje 100 eura dnevno.
Detaljnije je u ime izrađivača, zagrebačke tvrtke Horwath HTL, vijećnicima master plan izložio Branko Bogunović, istaknuvši vrlo dobru i uspješnu suradnju sa svim dionicima istarskog turizma koji su sudjelovali u izradi plana. Njegova polazišta bila su u neizgrađenom globalnom turističkom imidžu Istre, niskom dodanom vrijednosti koja se dosad ostvarivala u turizmu i slijedom toga u lošoj produktivnosti u korištenju resursa. Slika dosadašnjeg stanja pokazuje da Istra ima 250.000 turističkih kreveta, što je jedna četvrtina svih hrvatskih kapaciteta, s kojima ostvaruje 22,3 milijuna noćenja, što je jedna trećina ukupnog hrvatskog prometa.
Istra visoke dodane vrijednosti
Turistički resursi grupirani su u šest velikih poduzeća, investicijski su se najisplativijima pokazali kampovi, a u ukupnom kapacitetu dominira privatni smještaj čija se struktura uopće ne zna, rezimirao je Bogunović, zaključujući da je "postojeći model potrošio svoje razvojne potencijale" te da se u narednih deset godina "Istra treba prometnuti u destinaciju visoke dodane vrijednosti".
Za dostizanje tog cilja trebalo bi izgraditi 10-15 novih većih hotela visoke kategorije, s 11.000 novih kreveta, kako bi se moglo ostvariti 28,2 milijuna noćenja godišnje, što nije bitno povećanje, ali je pravi cilj udvostručenje prihoda od turizma, kroz dodanu vrijednost prirodnim i kulturnim resursima i ulaganja u atrakcije, ali i promjenu modela upravljanja turizmom, kao i profiliranje istarske turističke ponude prema modelu zapadnog potrošača.
Marketing Istre treba biti globalni, a ne više samo za obližnje zemlje. Uvodno izlaganje izazvalo je dosta živahnu raspravu, u kojoj se najprije Damir Kajin (ID) založio upravo za male iznajmljivače i privatni smještaj koji je u dosadašnjem razdoblju ostvario najveći rast, te za podršku malim, a ne velikim turističkim sustavima; Željka Hrlić (HDZ) je uz generalno zadovoljstvo ovim master planom sugerirala da se prioritet ne daje toliko suncu i moru; Tedi Chiavalon je uz pohvale izrađivačima plana, rekao da "mi sami najbolje možemo kritički govoriti o istarskom turizmu, budući da smo najbolji u Hrvatskoj", te je primijetio da u podacima o strukturi stanovništva nije zabilježeno "da se 12,5 posto stanovnika Istre deklarira Istrijanima".
Nedostaju eko-turizam i eko-agroturizam
Osman Dželil (BDSH) je upozorio da u nepoznatoj strukturi privatnog smještaja zasigurno sudjeluju i stanovi u stambenih zgradama koji se prikriveno izdaju i turistima; Vili Rosanda (IDS) je izrazio zadovoljstvo što je master plan fokusiran na povećanje potrošnje, a Josipu Antunu Rupniku (Zeleni savez) u planu nedostaju eko-turizam i eko-agroturizam.
Odgovarajući na pitanja, Bogunović je rekao da kvalitetni hotelski objekti trebaju biti perjanica budućih smještajnih kapaciteta, a da u privatni smještaj treba uvesti reda; da se udio "sunca i mora" namjerava smanjiti ispod 70 posto i ispričao se na "previdu" Istrijana. Direktor županijske TZ Denis Ivošević je pak, odgovarajući na Kajinovo pitanje koliko košta ovaj master plan, izreferirao da njegovu ukupnu cijenu od 1,8 milijuna kuna "plus PDV" plaćaju Ministarstvo turizma milijun kuna, Turistička zajednica istarske županije 500.000, lokalne turističke zajednice 300.000, kuna , koliko i svi veći hotelijeri, 250.000 kuna Istarska županija, dok je prethodni turistički plan koštao 458.000 eura.
Na više vijećničkih primjedbi da prethodni master plan nije realiziran i da je ostao "mrtvo slovo na papiru", Ivošević je odgovorio da je od 2,9 milijardi eura investicija planiranih tim prvom planom ostvareno čak 96 posto; na području infrastrukture ulaganja su i premašena odnosno iznose 170 posto u odnosu na plan, u smještaj je uloženo 82 posto od planiranog, a najmanje je ulagano u atrakcije, ali svega 15 posto projekata iz starog master plana nije uopće ni započeto. (Davor ŠIŠOVIĆ i Mirjan RIMANIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA