Energetski učinkoviti objekti mogu ostvariti od 30 do čak 80 posto uštede energije u odnosu na objekte koji nisu energetski obnovljeni. Iako se za energetsku obnovu može koristiti od 40 do 80 posto sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), mnoge tvrtke još uvijek se teško odlučuju za ovu vrst obnove vlastitih objekata.
Kako doći do bespovratnih sredstava potrebnih za implementaciju energetski učinkovitih mjera i kakva su rješenja za energetsku učinkovitost, bila je tema današnjeg predavanja u HGK-Županijskoj komori Pula koje su održali predstavnici tvrtki Riteh, CEE, ITV Murexin i Rockwool Adriatic. Predavanje je bilo namijenjeno gospodarstvenicima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave koji sudjeluju u upravljanju i održavanju zgrada i provođenju investicijskih projekata.
- Postoje mjere koje se mogu provoditi radi poboljšanja energetske učinkovitosti koje se detektiraju u energetskom pregledu. To su određene građevinske mjere, poput obnove vanjske ovojnice, odnosno fasade, krova, ugradnje prozora, izolacije svih grijanih dijelova zgrade. Postoje i mjere u strojarskim instalacijama, poput izmjene grijanja, hlađenja i ventilacije, dok se u elektroinstalacijama mijenja sustav rasvjete, elektromotorni pogon i druga električna trošila. Time se može uštedjeti 30, 40, pa i 80 posto energije, a povrat investicije traje između sedam i devet godina, objašnjava Eduard Vivoda, član Uprave riječke tvrtke Riteh koja pruža savjetodavne usluge klijentima u ostvarenju projekta energetske učinkovitosti. No, da bi tvrtka mogla krenuti u postupak energetske obnove, prvo mora obaviti pregled i dobiti energetski certifikat i izraditi projektnu dokumentaciju. To je, kako smo čuli, vrlo važno, budući da je lani, od 58 tvrtki koje su se prijavile za bespovratna sredstva FZOEU-a, odbijeno njih čak 40 jer su se javile na krivi natječaj ili nisu imale potpunu dokumentaciju.
Na pitanje kakav je odaziv tvrtki, Vivoda kaže da neke imaju jače razvijenu svijest, a druge manju.
- Prve puno lakše donose odluke i lakše se odlučuju za provođenje mjera. Drugima treba puno više vremena. Nakon četiri godine od početaka našeg rada, a počeli smo prvi, tek sada bilježimo odziv. Mi ne gradimo, ali uvodimo klijenta od početka, od energetskog pregleda, preko projektne dokumentacije, do sudjelovanja u odabiru izvođača, veli Vivoda.
Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK-Županijske komore Pula, napomenula je da će uskoro biti u funkciji HGK-ov online katalog hrvatskih proizvoda pod nazivom Ugradimo hrvatsko. Cilj je, objašnjava, što kvalitetnije predstaviti veliki broj hrvatskih proizvoda koji su u domeni građevinskog i drugih sektora, kako bi se i hrvatski proizvođači uključili u proces energetske obnove objekata.
Andrea Černjul, tehnički savjetnik u tvrtki ITV Murexin koja se bavi ugradnjom fasadnih sustava, kazao je da su objekti u hotelijerstvu, industriji i odgojno-obrazovnim ustanovama zapostavljeni kada je riječ o energetskoj učinkovitosti, no pomalo se počinju obnavljati. Naveo je primjer Grada Pule koji planira ovakve projekte u školama, Umag je već počeo provoditi projekte, a isto planiraju i u Labinu. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)