Upravo na dan kada je prije 154 godine austrijski car Franjo Josip položio kamen temeljac Pomorskog arsenala oživljena su sjecanja na uspone i padove brodogradilišta, a s njim i grada Pule. Prvih 150 godina gradnje brodova u pulskom brodogradilištu teme su zbornika radova predstavljenog u Gradskoj knjižnici i citaonici.
Zbornik je rezultat znanstvenog skupa održanog prije cetiri godine, a vrvi mnoštvom podataka, od gradnje prvog linijskog broda "Kaiser" do jaružara "Ibn Battuta". Ujedno je, kako veli urednik zbornika Bruno Dobric u ime nakladnika Virubus unitis, i poticaj za daljnja istraživanja.
- Pula i Arsenal napredovali su kada su bili u funkciji zaleda. Eksplozivan rast doživljavaju u vrijeme Austrije, kada je u brodogradilištu radilo više od osam tisuca ljudi, a u gradu živjelo 58.000 stanovnika. Izgraden je grad, pojasnio je Pavle Ravlic, profesor sa zagrebackog Ekonomskog fakulteta.
Helmut Malnig iz austrijskog udruženja inženjera i arhitekata govorio je o gradnji brodova do Prvog svjetskog rata. Izgradeno je 50 jedrenjaka, oklopnjaka, bojnih brodova, krstarica, razaraca, torpiljarki, podmornica, pa i prvo plovilo na svijetu na zracni jastuk, što je jedinstveni izum unaprijeden tek 1955. godine.
Dolazak Italije donio je masovno otpuštanje radnika s teškim posljedicama po stanovništvo. Nastojalo se izbrisati sve što je bilo povezano s Austrijom, brodogradilište postaje remontno, da bi pred Drugi svjetski rat u njemu radilo tek dvjestotinjak radnika u nekoliko radionica. Sve što se moglo odvezlo se u Italiju, pa tako i pet od ukupno šest plovecih dokova.
Završni udar dogodio se 1944. i 1945. kroz 12 bombardiranja saveznika kada je razoreno 70 posto zgrade Arsenala i 30 posto opreme jer je brodogradilište preuzela njemacka vojska. Nakon obnove tek je 1951. isporucen prvi brod "Neptun".
Zbornik navodi podatke o svim isporucenim brodovima do 2009., o cemu piše Željko Šesnic. Izmedu ostalih, u zborniku je i rad Davora Mandica o utjecaju razvoja brodogradnje na demografsku sliku Pule. Poceci suvremenog gradskog života Puljana na prijelomu stoljeca s posebnim osvrtom na "arsenalote" tema je rada Darka Dukovskog.
Attilio Krizmanic piše o utjecaju smještaja Arsenala na prostorni razvitak grada, a Raul Marsetic o brodogradilištu u vrijeme Italije. Što se dogodilo s eksponatima bivšeg Pomorskog muzeja doznajemo od Achillea Rastellija, a o austrijskom mornarickom zrakoplovstvu ratne luke Pula piše Erwin Schats.
- Uspjeli smo preživjeti 154 godina, a bilo je svakakvih trenutaka, pa niti danas hrvatska brodogradnja nije u sjajnoj poziciji, rekao je na skupu direktor Brodogradilišta Marinko Brgic te cestitao uljanikovcima njihov dan.