Dvorana Cakavske kuce bila je premala za sve koji su željeli prisustvovati predstavljanju druge knjige žminjske nastavnice Milice Kranjcic "Bezacija va baulje". Vidljivo uzbudena dugogodišnja nastavnica mjesne OŠ Vladimira Gortana rekla je da je na nastavi nekad cesto doživljavala da su ucenici više razumjeli žminjski dijalekt nego književni jezik. Danas se prilike mijenjaju pa je odlucila zapisati rijeci, poslovice i obicaje koje je cesto skupljala s ucenicima.
Kao što se to cinilo nekad, simbolicki je napisano spremila u baulj - drveni kovceg koji je mladice pratio u vojsku, a potom su ga spremali pod krevet i u njega odlagali dokumente, uspomene i novac. Baulj je bio zatvoren lokotom i kljucem, a nakon smrti vlasnika iz njega se moglo rekonstruirati život.
Urednica knjige Orijana Paus, i sama nekad ucenica Milice Kranjcic, istaknula je da je autorica njenim izdavanjem sacuvala mnoge rijeci na koje pada zaborav. U tome su joj ilustracijama pomogli brat Milan i Elena Staver, te fotografije iz obiteljske arhive. Podsjetila je da je romanticno otkrivanje narodnog stvaralaštva zapoceo svojim ukazom 1813. Maksimilijan Vrhovec i da je iz toga niknuo Ilirski pokret.
- U 20. stojecu nastojali smo se riješiti starina. Sve se bacalo, govorenje dijalektom je bilo "nazadno". Sada u vremenu kompjutera kao da se vracamo pocetku. Tome doprinose brojni dijalektalni pjesnici i pisci. Milica Kranjcic je tome pristupila pedagoški, pa je u knjizi ostavila prazne stranice za nadopunjavanje njenih tekstova. Time nas potice da se služimo dijalektom, naglasila je Orijana Paus.
Paus je naglasila da su ovakva izdanja najbolja brana od globalizacije. Naglasila je da se i dijalekt kao i književni jezik mijenjaju, pa su mnoge napisane rijeci nestale iz uporabe. Zapisane rijeci i poslovice bit ce posebno znacajne za djecu koja otkrivaju žminjski dijalekt.
Nada Galant, predsjednica žminjske katedre Cakavskog sabora, u cijoj je nakladi knjiga izašla, rekla je da je ovo prvi svezak nove biblioteka "Besedi drage", pokrenute nakon što je žminjski govor zašticen kao dio nematerijalne kulture Hrvatske.
Knjiga je izdana u 700 primjeraka, a dobili su je svi koji su došli na predstavljanje. Graficki ju je uredio Tomislav Erman, a otisnuta je u zagrebackom Grafoprintu. Na predstavljanju su nastupile su ucenica OŠ Vladimira Gortana govoreci kozerije Milice Kranjcic. Nekoliko narodnih pjesama na tanko i debelo izveli su Milan i Marija Kranjcic. Prije ove, Milica Kranjcic je 2007. izdala knjigu "Važgite ga ljudi" u kojoj je objavila svoje šentence pisane za karnevalske priredbe u Žminju.