Znanstveni svijet slaže se u ocjeni da je 2013. godina bila plodna i učinkovita, a iako se nije dogodilo ništa zasebno spektakularno poput otkrića Božje čestice koje je obilježilo, barem u medijima, znanstvenu 2012. godinu, na mnogima područjima znanosti u ovoj je godini došlo do napretka u višegodišnjim istraživanjima. Dokazi o učinkovitosti imunološke terapije u liječenju karcinoma, uspješno stvaranje organa iz matičnih stanica i razne nove medicinske tehnike najbolji su primjeri tome.
Inducirane pluripotentne matične stanice (iPSC) su pluripotente matične stanice koje se mogu umjetno derivirati iz neke odrasle stanice koja nema sposobnost regeneriranja ili pretvaranja u drugu stanicu, tako da se "silom" inducira ekspresija nekih specifičnih gena. Upravo se na ovom tipu stanica posljednjih petnaestak godina najviše eksperimentira po pitanju "stvaranja" organa.
Iako su već poznati slučajevi kreiranja djelića krvnih žila ili mjehura iz pacijentovih stanica koji su ujedno i profunkcionirali u tijelu, složeni organi poput bubrega, jetara, srca ili pluća - ujedno i oni za kojima postoji i najveća potražnja - posve su druga priča.
Imunološka terapija u liječenju karcinoma
U svojem pregledu znanstvene godine Science je kao najveći znanstveni doseg proglasio cjelokupni progres u primjeni tzv. imunološke terapije u liječenju karcinoma. Radi se o relativno novom pogledu na problem od kojeg u svijetu obolijeva i umire svake godine sve više i više ljudi - umjesto da se napada sam tumor, liječenje se fokusira na imunološki sustav.
Iako je stara već godinama, ideja da se imunološki sustav pacijenta "napadne" na način da se sam obruši na tumor za mnoge je stručnjake i dalje bila prerevolucionarna, posebice stoga što su njene moguće posljedice po ljudski organizam još uvijek nepoznate. No, ove su godine dugogodišnja klinička ispitivanja pokazala odlične rezultate. S raznih strana svijeta stizale su potvrde produljivanja života - žena s tumorom većine grejpa u plućima razvijenim od melanoma živa je i zdrava i nakon 13 godina. Šestogodišnjak obolio od leukemije koji je bio na rubu smrti sad je zdrav i pohađa treći razred osnovne škole; čovjek s metastazama raka na bubregu čije se stanje nastavilo poboljšavati čak i nakon prestanka terapije. Neki od vodećih onkologa smatraju da je upravo 2013. godina pokazala da će liječenje tumora uskoro izgledati vrlo drugačije.
Dokazi o mogućem životu na Marsu
Tijekom 2013. godine NASA je objavila niz podataka s najpopularnijeg rovera na svijetu koji upućuju na snažne dokaze postojanja života u povijesti Crvenog planeta. Geološke formacije otkrile su okoliš koji je nekoć pogodovao mikrobiološkom životu - zemlja koju je prikupio rover sadržavala je oko 2 posto vode.
- Pronašli smo naseljiv okoliš koji je vrlo podržavajući za život, što znači da su mikrobi na njemu mogli živjeti i potencijalno se razvijati, kazao je u ožujku John Grotzinger, jedan od znanstvenika na projektu Curiosity s Kalifornijskog tehnološkog instituta u Pasadeni. U malom uzorku praha koji je rover prikupio bušeći rupu u stijeni - što je učinjeno prvi put u povijesti čovječanstva, znanstvenici su pronašli pravo bogatstvo elemenata - dušik, vodik, sumpor, hidrogen, fosfor i ugljik - što su sve "sastojci života".
Novi planeti pogodni za život
Potraga za novom Zemljom, odnosno planetom koji bi bio naseljiv opsesija je mnogih astronoma i cijeli je niz planeta posljednjih godina otkriven u tzv. naseljivom pojasu. Jedan drugi, još poznatiji svemirski teleskop lansiran također 2009. poznat kao Kepler, ove je godine, međutim, "pronašao" dosad najpogodnije planete u tom smislu.
Tri planeta koja su opažena na temelju podataka koje je prikupio, udaljena 120 svjetlosnih godina do sad su, tvrde znanstvenici misije Kepler, najpogodniji kandidati za mogućnost postojanja života. Pomoću NASA-inog Keplera dosad je otkriveno 135 planeta. U tzv. Sustavu Gliese 667, inače, i neke su druge znanstvene grupe, koristeći različite instrumente našle potencijalne "nove Zemlje". Astronomi se slažu da se samo u našoj galaksiji, Mliječnom putu, krije oko milijardu potencijalno naseljivih planeta.
Nove vrste životinja i nestala karika
Ne događa se svake godine da se otkrije potpuno nova vrsta sisavca, konkretno simpatično stvorenje nazvano olinguito čiji su izgled u Institutu Smithsonian opisali usporedbom s križancem između mačke i plišanog medvjeda, prvi je sisavac mesojed otkriven u posljednjih 35 godina na području oba američka kontinenta. Među više otkrivenih dosad nepoznatih vrsta ističe se i nekoliko vrsta guštera koji su, zajedno uz još neke vrste, bili izolirani u udaljenim planinama Australije milijunima godina. Ove je godine pronađen i do sad najstariji poznati kostur primata, Archicebusa achillesa koji je živio prije 55 milijuna godina, dokaz tzv. nestale karike između dvije vrste primata. (V. SIMIČEVIĆ/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU