Početkom siječnja sedam sekcija i više manjih ulomaka antičkog broda nazvanog "Pula 2", nađenog za vrijeme radova 2013. u Flacijusovoj ulici, prevezeno je u centar Arc-Nucleart u francuskom Grenoblu na daljnju obradu, odnosno konzervaciju. U kojoj su trenutno fazi radovi te kad će se brod vratiti u Pulu upitali smo Idu Koncani Uhač, voditeljicu Zbirke podvodne arheologije i voditeljicu projekta "Pula, ostaci rimskih brodova (zaštita i očuvanje arheološke baštine)" Arheološkog muzeja Istre.
Restauratorice na edukaciji
Kako podsjeća, program projekta za konzervatorsko - restauratorske radove nad ostacima dvaju rimskih brodova pokrenuo je 2014. godine Arheološki muzej Istre. Trenutno, zahvaljujući financijskim sredstvima koja su osigurali Ministarstvo kulture, Arheološki muzej Istre i Istarska županija, konzervacija se provodi nad ostacima broda "Pula 1".
- Prijevoz ostataka brodske konstrukcije "Pula 2" koji se takoreći odvijao prije nekoliko mjeseci, sad se već čini kao daleka prošlost budući da je konzervacija u Arc-Nucleartu u punom zamahu. Prije odvoženja rimskog broda u Francusku, napravljeno je jako mnogo posla i prikupljena brojna dokumentacija i papirologija da bi se brodski ostaci koji su kulturno dobro Republike Hrvatske mogli uopće izvesti izvan granica, podsjeća Koncani Uhač.
Kad je početkom siječnja organizirana akcija prijevoza sekcija dijelova broda, tom su prilikom, na stručno usavršavanje i pomaganje u radu na konzervaciji, otputovale i restauratorice AMI-ja Andrea Sardoz i Monika Petrović. One su, uz stručno vodstvo ekipe iz laboratorija (Henria Bernarda-Maugirona, Stephane Garrviera i Floraine Helias) bile educirane o pripremi, obradi i tretiranju mokrog arheološkog drva, a jednako tako su i sudjelovale u praktičnom radu.
Kako doznajemo od restauratorice Andree Sardoz, prva faza konzervacije obuhvatila je pripremu drvenih sekcija broda prije uranjanja u PEG (Poli-etilen glikol) koji služi kao konsolidans u tretiranju mokrog arheološkog drva. Ulomci i sekcije drveta broda najprije su dobro oprani vodom i mekanim kistovima, a potom je svaki ulomak detaljno očišćen malim alatkama od ostataka mulja i ostalih nečistoća koje su mogle uzrokovati množenje bakterija i mikroorganizama koji bi ozbiljno mogli štetiti daljnjem procesu konzervacije. Za svaki pojedinačni ulomak napravljena je dokumentacija i restauratorski karton koji sadržava karakteristike drva, dimenzije, stupanj očuvanosti, uz odgovarajuću fotografiju i nacrt. Nehrđajućim spojnicama osigurani ulomci položeni su potom na velike nehrđajuće konstrukcije te su na njih učvršćeni mrežicom i konopom, kako se prilikom uranjanja u otopinu vode i 20 posto PEG-a 4000, ne bi pomjerili ili oštetili. Tijekom rada na ulomcima pronađene su razne naslage i željezni čavli te uzimani njihovi uzorci radi kemijske i biološke analize. Po samom završetku radova učinjena je dendokronološka analize drva (metoda utvrđivanja starosti mjerenjem broja godova na drvetu) cijelog broda sa strane dendrokonologinje Albe Ferreira i Frederica Guibal stručnjaka iz Marseillea.
Vraćanje kući - novi izazov
- Proces druge faze konzervacije započeo je sredinom veljače, nakon svih priprema, uranjanjem broda u 20-postotnu otopinu PEG-a u kojoj je brod bio uronjen do lipnja ove godine. Tada su sekcije broda prebačene u 35-postotnu otopinu PEG-a u kojoj će biti najkasnije do siječnja 2017., veli Sardoz.
U siječnju ili u veljači iduće godine, ovisno o spremnosti sekcija broda, restauratorice AMI-ja, ponovno će otputovati u Grenoble radi daljnje edukacije na liofilizaciju drvenih sekcija (sušenje materijala u smrznutom stanju), navodi nam Koncani Uhač i dodaje da će proces liofilizacije trajati oko tri mjeseca, nakon čega bi se brod "Pula 2", sredinom 2017. trebao vratiti kući.
- Po povratku u Pulu, konzervirani ostaci brodske konstrukcije će se do prezentacije pohraniti u muzejskim prostorima. U kojem će prostoru i kada, rimski brodovi biti predstavljeni građanima i posjetiteljima, problemi su, ali i svojevrsni izazovi s kojima se trenutno suočavamo, zaključuje Koncani Uhač i dodaje da je u posljednjih nekoliko godina u Arheološkom muzeju Istre došlo do većeg priljeva građe koja se vezuje uz antičku pomorsku, odnosno brodograđevnu tradiciju sjevernog Jadrana (prapovijesni brod iz Zambratije, rimski brodovi iz Pule) pa se nada da će se u skoroj budućnosti, uz pomoć državne i lokalne samouprave te gospodarskih subjekata, kvalitetnom inicijativom uspjeti valorizirati i prezentirati pomorska baština naše regije sveukupnoj javnosti.
Naučeno se primjenjuje u praksi
Napomenimo da dosad naučeno znanje o konzervaciji mokrog drveta, restauratorice Arheološkog muzeja Istre, počinju primjenjivati i u okviru svog muzejskog rada. Krajem svibnja ove godine, iz podmorja uvale Bijeca je podignuta, u cijelosti sačuvana, drvena daska dužine četiri metra, koja je tvorila dio arhitekture rimskog ribnjaka. Daska se trenutno nalazi u muzejskom prostoru i nakon desalinizacije, na njoj će biti provedena konzervacija.
Jedinstveno nalazište
Brodovi su, podsjetimo, izvučeni u ljeto 2013. godine s dubine od četiri do šest metara te prvo odvezeni u jednu od uljanikovih hala gdje su dvije godine proveli u bazenu na desalinizaciji. Osim brodova, pronađeni su i razni predmeti poput užadi, drvenih klinova, vretena, amfora, životinjskih kljova, potplata antičkih sandala, kockica za igru, kamenih skulptura delfina, rimskih posuda i vrčeva te velikih količina organskih nalaza. Riječ je o prvim takvim brodovima pronađenim na području Istre, ali i jedinstvenom nalazištu u Hrvatskoj jer su brodovi pali u mulj i ostali u potpunosti očuvani njegovi organski, a posebno šavni dijelovi. (Borka PETROVIĆ)