Konzultacije za izradu strategije za Jadransko-jonsku makroregije približavaju se kraju i Europska komisija će u lipnju objaviti prijedlog te strategije s ciljem da bude usvojena u drugoj polovici godine za vrijeme talijanskog predsjedništva Vijećem EU-a.
S tim u vezi, u sljedeći četvrtak i petak u Ateni će se održati konferencija na visokoj razini koja će označiti kraj postupka konzultacija. Konferenciju organiziraju grčko predsjedništvo EU-a i Europska komisija. Grčki premijer Antonis Samaras otvorit će konferenciju, na kojoj će sudjelovati povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn, povjerenica za pomorske poslove i ribarstvo Maria Damanaki te predstavnici osam zemalja koje će činiti Jadransko-jonsku makroregiju - Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka te Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija.
Hrvatsku će predstavljati pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić. Prvi put u jednoj makroregionalnoj strategiji sudjeluje jednak broj zemalja članica i nečlanica EU-a.
Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturanih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost. Do sada su ustrojene Baltička makroregija 2009. , a 2011. Dunavska makroregija.
Za razliku od dvije prethodne makroregije, koje obuhvaćaju veliki broj prioriteta, Jadransko-jonska strategija bit će fokusirana na samo četiri prioriteta kako bi se na taj način efikasnije provodila. Strategija će se usredočiti na četiri stupa: poticanje morskog i pomorskog rasta, što uključuje iskorištavanje potencijala "u plavoj ekonomiji" (akvakultura, ribarstvo, plave biotehnologije, pomorske usluge); prometno i energegtsko povezivanje mora i obalnog pojasa sa zaleđem, a posebna pozornost je namijenjena otocima i ruralnim područjima; očuvanje i zaštita okoliša; povećanje privlačnosti cijele regije, što uključuje mjere za poticanje održivog turizma, uključujući zaštitu kulturnog nasljeđa i smanjenje problema sezonalnosti turizma.
Tijekom konzultacija koje su počele u rujnu, sudionici su spomminjali i auto-cestu Trst-Patras, jadransko-jonsku autocestu, kao primjer mogućeg projekta koji bi mogao dobiti etiketu makroregionalnog projekta, a što bi na neki način moglo olakšati privlačenje investitora. (Hina)