Za sudbinu otočja Brijuni Vlada ima veliki plan, štoviše, tamo bi se prema najavama u skorijoj budućnosti trebao dogoditi vrhunski turizam. Brijuni su već godinama "zapeli u vremenu" iako se natječaj za potencijalnog koncesionara za hotele i vile na Velom Brijunu najavljivao još proteklog ljeta, to se još nije dogodilo.
U ovom trenutku ne zna se ni konkretan interes budućih investitora ali neformalno se ipak spominju svjetski turistički brendovi poput One&Only, Ritz Carlton, Astoria. Što će se događati na Brijunima, razgovarali smo s ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem čije ministarstvo koordinira cijeli projekt.
- Zbog čega još nije predstavljen koncesijski model za otočje Brijuni i kada će biti raspisan natječaj za potencijalne investitore? Gdje je zapelo?
- Nije ništa zapelo. Odradili smo velik, rekao bih, rudarski posao koji se u ovoj fazi možda ne vidi. Utvrdili smo da prije nego što se izađe s natječajem, treba razriješiti niz problema koji se desetljećima vuku. Nužno je utvrditi granice pomorskog dobra i izraditi konzervatorsku studiju koja je preduvjet svega i predstavlja okvir onoga što će se na otočju događati i onoga što bismo mi željeli.
Nažalost, desetljećima se mnogo pričalo o svim potencijalima Brijuna, no nitko se nije uhvatio ovog posla koji je preduvjet za svaki sljedeći korak i bez kojeg se zapravo i ne može raspisati natječaj, a taj je posao sad u velikom dijelu odrađen.
S Ministarstvom kulture izrađena je konzervatorska studija te je donesena preporuka stručnjaka da se centralna zona Brijuna može vratiti na povijesnu matricu iz razdoblja između dva svjetska rata kada su postojali veći kapaciteti nego danas. Ta preporuka konkretno znači da se ta centralna zona može još bolje i kvalitetnije iskoristiti i ima još veći potencijal. Na takvim preporukama stručnjaka počivati će i sam natječaj i cjelokupna natječajna dokumentacija.
- Kada će se raspisati natječaj?
- Očekujem da ćemo u veljači ili početkom ožujka imati prvi poziv za iskazivanje interesa investitora što će koordinirati i provoditi Državni ured za upravljanje državnom imovinom, budući da su objekti u vlasništvu države. DUUDI će taj postupak provoditi u koordinaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i Ministarstvom turizma i već imamo pripremljenu svu dokumentaciju.
Paralelno s time, rješavamo pitanje utvrđivanja granica pomorskog dobra što je nužno, kao i vlasničke odnose kroz sređivanje zemljišnih knjiga, a ne manje važno je i izrada prostornog plana što je ključan moment. Naime, kroz nekoliko tjedana na Vladi će se naći prijedlog ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana za Brijune. Niti jedna investicija nije moguća i istovremeno tržišno prihvatljiva bez izmjena prostornog plana. Drugim riječima, prostorni plan treba izmijeniti, to su ciljane i nužne izmjene koje će pratiti sve preporuke konzervatora.
- No ranije ste najavljivali da će se svi zahvati odvijati prema postojećim planovima a sada ipak idete u izmjene?
- Ranije je takva bila pretpostavka. No nakon dubinskih analiza s urbanistima i konzervatorima, utvrđeno je da važeći prostorni plan, taman da se ide i samo na adaptaciju, ne dopušta nikakve zahvate koji su nužni za kategorizaciju objekata s pet zvjezdica. Dakle, postojeći plan ne dopušta ništa i to je glavni razlog zašto se ide u izmjene.
- Što se konkretno planira na otočju? U koncesiju idu samo hoteli i vile, nacionalni park ostaje u vlasništvu države i ostaje li se kod prvotnog roka koncesije od 55 godina?
- Rok će ovisi o onome što konkretno želimo da se na Brijunima dogodi, a svima je u interesu da to bude vrhunski turizam. Želimo li visoko kvalitetan brend, ulaganja i standard, onda će taj taj rok biti nešto duži. Jer, naravno, ne želimo da investitor dođe i u vrlo kratkom roku izvuče profit i pobjegne.
Natječaj ćemo koncipirati tako da bude u skladu s našim željama a to je prije svega da privučemo nabolje svjetske brendove koji će pružiti dodanu vrijednost ne samo otočju, već i cijeloj Istri, regiji i Hrvatskoj. Koncesijski rok najdulje može biti do 99 godina. No, ponavljam, rok će se definirati na natječaju. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU