Do kraja lipnja država ima namjeru pokrenuti program POS plus - kupnje novih, a neprodanih stanova na tržištu, čiji se broj procjenjuje na oko 20.000, po znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih - objavila je jučer ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, napominjući kako će oživljen biti i "klasični" POS program gradnje novih stanova, za početak u Zagrebu, Splitu i Osijeku.
Kako je zamišljeno POS plus programom, kupci će sami pronalaziti stan na tržištu, a ugovor o kupnji zatim potpisivati s državnom Agencijom za posredovanje u prometu nekretninama (APN), a ne sa vlasnikom stana - bankom ili građevinskom tvrtkom. Stan će se otplaćivati kreditom kao u POS programu, znači na rok od najviše 30 godina, i s fiksnom kamatom od najviše 5,45 posto.
Kako Program poticane stanogradnje, međutim, predviđa i maksimalnu cijenu stana od 1.125 eura po četvornom metru, država u pregovorima s bankama i HBOR-om, koji prvi put ulazi u ovo, tek treba dogovoriti spuštanje cijena na tu razinu, ili barem na razinu do koje će vlastitim sredstvima iz proračuna moći nadoknaditi razliku. Na koju će cijenu banke pristati, tek će se vidjeti, dok je problematično, kao i u klasičnom POS programu, učešće od 20 posto, koje će kupac u POS plusu također morati imati.
Pristanu li banke na niže cijene svojih kvadrata, oni koji nešto ušteđevine za učešće imaju, svakako će proći povoljnije od onih koje stanove kupuju, ili su kupovali, na komercijalnom tržištu. Prema izračunu ravnatelja APN-a, Željka Uhlira, kupuje li se, na komercijalnom tržištu, stan od 60 četvornih metara po cijeni od 1.100 eura po "kvadratu", kupac bi ga u gotovini platio 66.000 eura.
Kad kupuje na kredit, pa čak i uz nisku kamatu poput one koja se nudi u POS-u, od 5,45 posto, taj će stan plaćati 316 eura mjesečno kroz 360 mjeseci te će ga u konačnici platiti 114.000 eura, pri čemu većina onih koji stambeni kredit otplaćuju po komercijalnim uvjetima, plaća i daleko veću kamatu, od šest do 6,5 posto. U POS programu, čiji će uvjeti vrijediti i za POS plus program kupnje gotovih novih, a neprodanih stanova na tržištu, međutim, mjesečna rata za stan od 60 četvornih metara iznosit će 261 euro.
Da bi tako povoljno građani već polovicom ove godine od banaka koje su stvarni vlasnici neprodanih stanova, stanove i kupovali, država će se svojski morati preznojiti u pregovorima s bankama. Podsjetimo, u modelu subvencioniranja stanova tijekom prošle i pretprošle godine, cijena je bila limitirana na 1.900 eura po četvornom metru, dok je Radimir Čačić, koji je POS plus predstavio još 2010. godine, predlagao gornji limit od 1.650 eura.
Za razliku od POS programa, s kojim se nastavlja u većem obujmu, u POS plusu, najvjerojatnije, neće biti nikakvih lista prvenstva, s uključenom socijalnom komponentom. Naime, na listi za POS jedinice lokalne samouprave prednost daju obiteljima s više djece i slično, dok će u POS plusu, kao i kod subvencioniranja kupnje novih stanova lani i u 2011. godini, stan po povoljnijim uvjetima kupovati oni koji se prijave dok država ima novca da bankama, eventualno podmiri razliku u cijeni.
U ovoj je godini država za gradnju novih stanova u POS programu, i POS plus, osigurala 200 milijuna kuna. Planira se graditi ukupno 745 novih POS stanova, od čega, za početak, njih 330 u Zagrebu, za što će danas APN objaviti prikupljanje zahtjeva građana. Ovisno o tome koliko ih bude, razmatrat će se i nove lokacije za gradnju.
Na pitanje misle li da si mladi ljudi, koji žele kupiti prvi i jedini krov nad glavom, mogu priuštiti 20 posto učešća, bez obzira koliko nisku cijenu kvadrata Ministarstvo uspije dogovoriti s bankarima, ministrica Mrak-Taritaš i Uhlir odgovaraju kako povoljnijeg modela od ovog na tržištu nema. S vremenom, ideja je, kažu, da se novosagrađeni, a neprodani stanovi građanima daju i u povoljniji najam, što je svojevremeno, još kao ministar graditeljstva, najavljivao Ivan Vrdoljak, no i o tome Ministarstvo graditeljstva tek treba pregovarati, prvenstveno s Ministarstvom financija, kako bi se riješilo plaćanje PDV-a. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)