Dvije medulinske vjetrenjace, koje mještani vole nazivati kule, odolijevaju zubu vremena vec skoro 200 godina i još uvijek šarmom starih dama plijene pažnju šetaca na rivi i posjetitelja medulinskog kampa.
Neiskorišteno blago prošlosti o kojem se godinama samo prica moglo bi u skorijoj buducnosti postati brend turisticke opcine koja gotovo uopce ne iskorištava nasljede ostavljeno joj u amanet. Ako se uzme u obzir samo naselje Medulin, tu su osim vjetrenjaca i anticki poluotok Vižula te Funtana gdje je nekad bilo perilo.
O vjetrenjacama stariji mještani ponešto znaju pa tu i tamo nacuh da se u Medulin po brašno dolazilo s Unija i Suska gdje nisu uspijevale žitarice. To potvrduju i napisi Marija Klarica, medulinskog starosjedioca koji se bavio poviješcu vjetrenjaca predstavivši ju 1962. u povijesnoj studiji. Od Andreja Badera, opcinskog suradnika za kulturu, saznajemo da postoje neke indicije da su na lokaciji današnjih kula postojali cak i ostaci kaštela iz 17. stoljeca.
Nekad prijeka potreba, a danas mogu postati turisticki adut Medulina ako za takvo što bude volje i sluha. Naime, pocela se kotrljati prica o njihovoj obnovi, saznajemo od Manuele Hrvatin, koordinatorice projekta "Medulinske vjetrenjace" i clanice DKUS-a Mendula. No, vjetrenjaca koja se nalazi na obali je na pomorskom dobru i za njezinu obnovu prije svega treba od države dobiti skrbništvo.
- Svrha obnove je popularizirati kulturno-povijesnu baštinu te turisticku ponudu i podignuti svijest mještana o potrebi zaštite naše baštine. Vjetrenjace bi se trebale obnoviti po starim nacrtima i opisu koji vec postoji, cemu prethode idejni i tehnicki projekti.
Kad se mlin stavi u funkciju, brašno ce se prodavati kao ekološko i od njega ce mještanke peci kruh u krušnim pecima. Osobe odjevene u narodne nošnje brinut ce o radu vjetrenjace te posjetiteljima prezentirati njen rad. Vjetrenjaca unutar kampa Medulin iskoristila bi se i kao izvor obnovljive elektricne energije. Nju bismo kandidirali za fondove za energetsku ucinkovitost, kaže Hrvatin.
U staroj jezgri Medulina postojalo je sedam krušnih peci, no niti jedna nije sacuvana. Za potrebe oživljavanja peci ideja je sagraditi ih blizu vjetrenjaca na obali tako da se kruh može peci cim se žito samelje.
Najvažnije je, kaže Hrvatin, riješiti status vjetrenjace na obali jer je njena situacija kompliciranija zbog pomorskog dobra. Kad se ona obnovi, rekonstrukcija vjetrenjace u kampu bit ce jednostavna jer ce biti poznat cijeli postupak.
Prvi korak k upoznavanju mještana i posjetitelja s poviješcu vjetrenjaca je postavljanje informativnih panoa. S tim ciljem je ljetos skupljen novac prodajom kolaca na manifestaciji uprizorenja stare istarske svadbe. Tekst koji ce biti preveden na nekoliko jezika napisao je Bader, s kojim Hrvatin suraduje na projektu.
- Vjetrenjace bi se mogle promovirati i kroz izradu replika kao suvenira. Važno je takoder da nam se jave mještani koji imaju neka sjecanja ili predmete koji se povezuju s vjetrenjacama. Jedna obitelj nam je pokazala originalni grb koji je stajao na vjetrenjaci te ce nam ga ustupiti, kaže Hrvatin.
Obnova vjetrenjace na obali koja bi se kandidirala na medunarodni natjecaj stajat ce 250 tisuca eura i vec su zatražene ponude u Španjolskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu. (Tatjana GRBIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.