Ministarstvo kulture raspisat će u srijedu, 11. lipnja, poziv za podnošenje prijava za inicijativu Europske unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu, za koju se mogu prijaviti svi hrvatski gradovi veći od 25 tisuća stanovnika.
Pojedinosti provedbe poziva te uvjete i kriterije za prijavu predstavila je danas na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture ministrica Andrea Zlatar Violić. Istaknula je kako je riječ o iznimno važnom projektu koji se odvija u dvije faze. "Postoji faza predodabira, koja traje do 17. travnja 2015., te faza odabira, koja traje od travnja 2015. do veljače 2016., s time da nije ograničeno koliko gradova ulazi u drugi krug", kazala je ministrica.
Nakon objave natječaja i pravilnika, Ministarstvo će u suradnji s Europskom komisijom 4. srpnja organizirati Informativni dan za zainteresirane gradove, kada će predstavnici Europske komisije svima zainteresiranima detaljno objasniti sve upute o tome što treba sadržavati prijava, dodala je.
Krajem 2014. bit će imenovano Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka, koje se sastoji od deset europskih i dva nacionalna stručnjaka, a prvi natječajni krug bit će zatvoren 17. travnja 2015. Oko četiri do šest tjedana nakon zatvaranja natječaja izborno Povjerenstvo pregledat će prijave te organizirati susrete s predstavnicima gradova. Prvi će susret biti u travnju ili svibnju 2015. godine, a najkasnije devet mjeseci nakon toga povjerenstvo će se sastati s gradovima koji su ušli u drugi krug. Natječaj će biti otvoren ukupno deset mjeseci, a koji je grad izabran bit će poznato početkom 2016. godine.
Ministrica je napomenula kako je riječ o dugoročnom projektu u kojemu treba postojati zajednički interes svih triju razina vlasti – lokalne, regionalne i državne - "bez obzira na politička ili stranačka opredjeljenja". "Iznimno je važno da svi shvate da lokalna i regionalna zajednica i država moraju biti spremni u kontinuitetu tijekom četiri godine podržati grad koji bude nominiran 2016.", upozorila je.
Govoreći o načinima financiranja, Zlatar Violić je istaknula kako su povratne informacije dosadašnjih nositelja titule Europskog grada kulture raznolike i ovise o raznim čimbenicima, ali sve ukazuju na dugoročnu korist. "Gradovima su na raspolaganju svi postojeći europski fondovi, a izabrani grad automatski dobiva i inicijalni fond koji iznosi 2,5 posto proračuna", kazala je ministrica.
Nositelj titule mora biti jedan grad, koji može biti u partnerstvu s više gradova, a projekt treba u prvome redu sadržavati razvojnu strategiju grada temeljenu na kulturi, dok se eventualni planovi gradnje infrastrukture moraju odnositi samo na razvojnu i održivu infrastrukturu koja gradu ionako nedostaje. "U tom infrastrukturnom dijelu gradove će podržati lokalna, županijska i nacionalna razina vlasti", kazala je Zlatar Violić.
Istaknula je da interes gradova za prijavu iz dana u dan raste, a do sada su ga, među ostalima, iskazali Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Varaždin, Zagreb, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod i Zadar. "Efekt imenovanja proteže se godinama kasnije, ali i oni gradovi koji neće biti izabrani već samim procesom izrade strategije i pripreme mogu dobiti puno", napomenula je ministrica.
Kulturnu prijestolnicu 2020. dijelimo s Irskom, koja će natječaj raspisati tjedan dana nakon nas. (Hina)