Krajem prošle godine pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule Giordano Škuflić obznanio je da je izradu preliminarnog rješenja uređenja rive za koju je, kao preduvjet, Zavod za graditeljsko nasljeđe pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu izradio konzervatorsku podlogu, zakočen od strane pulskih konzervatora.
Naime, Grad je želeći implementirati izabrano rješenje uređenja rive naumio u prostornom planu sedam objekata u blizini Željezničkog kolodvora ukloniti. Međutim, takvo rješenje nije prihvatio pulski Konzervatorski odjel pa je Grad Pula odlučio kompromisno ostaviti tri objekta uz uvjet da korigira trasu buduće prometnice iza Željezničkog kolodvora. No, ni takvo rješenje nije prihvaćeno.
Osnovne primjedbe zbog kojih konzervatori ne daju prolaznu ocjenu preliminarnom rješenju i koje se zgrade (ne)mogu rušiti, pojasnio je potom pročelnik pulskog Konzervatorskog odjela Zoran Glivarec, koji je tada istaknuo da je neosporna povijesna važnost željezničkog prometa u Istri, nakon promaknuća Pule u glavnu luku Austro-ugarske monarhije.
To je svakako tema koja zahtijeva valorizaciju cjelovite trase s očuvanim povijesnim postajama, istaknuo je tada Glivarec, te nadodao da je Željeznički kolodvor u Puli, slično kao i područje brodogradilišta Uljanik, ili pojedini dijelovi fortifikacijskog krajobraza Pule, kao što su Muzil, Sv. Katarina i Monumenti ili Vallelunga, zasebna i specifična zasad evidentirana spomenička cjelina i na njoj tek predstoji temeljit istraživački i valorizacijski rad kao preduvjet svakog zahvata u prostoru. (G. ROJNIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU