«Nisam imao ni cetvrtinu uroda u odnosu na prethodnu godinu jer voda probija stari dio nasipa i plavi njivu. To je katastrofa!», jada nam se umirovljenik koji u Raškoj dolini obraduje zemlju kraj kanala uz glavnu prometnicu. Njegov je grunt na posljednjih 300 metara poteza od tzv. prvog mosta prema izvorištu Fonte Gaj-Kokoti koji Hrvatske vode za ljetošnje akcije nisu sanirale buduci da vlasnik prve parcele nije dopustio da nastave probijati prilazni put, neophodan za tešku gradevinsku mehanizaciju.
Državna tvrtka tako nije mogla zakljuciti trogodišnji projekt nadvišenja gotovo pet kilometara dugog nasipa («propalog» za više od pola metra) na obuhvatnom kanalu «broj dva», izgradenom još 30-ih godina prošlog stoljeca prilikom melioracije Krapanskog jezera. Dosad je uloženo 19 milijuna kuna u osiguravanje 460 hektara vecim dijelom još uvijek neobradenog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta od poplava, odnosno u zaštitu od zaslanjenja izvorišta pitke vode Fonte Gaj-Kokoti (kapaciteta 180 litara u sekundi), uslijed pritiska mora preko rijeke Raše.
- Da su mogli nastaviti s izgradnjom prilaznog puta nasutog pijeskom, mogao bih komotno malim traktorom i prikolicom pa i autom do svoje njive. Ovako, zbog blata, moram prolaziti susjedovom, nastavlja žalopojku penzioner. Sijuci kukuruz za prehranu kokoši te povrce, štedi, veli nam, tanku mirovinu, a ove je zime zbog mršave ljetine «skoro bankrotirao».
- Nitko ovdje ne bi ništa izgubio da se Hrvatskim vodama dozvoli probijanje prolaza. Štoviše, svi bismo profitirali. Vidite da novi dio nasipa ne propušta, a put i nama treba – ovako smo u blatu i nekoliko dana nakon kiša. U privatan posjed ušli bi tek nekoliko metara, i to samo do sadašnjeg malog odvodnog kanala, dijela koji je zapravo i neiskoristiv za poljoprivredu, objasnio nam je drugi sugovornik, koji takoder ondje obraduje zemlju. Smeta ga status quo s nasipom, zbog cega se i obratio našoj redakciji.
- Od 15 parcela na potezu gdje bi trebao proci put, izorana je tek trecina. Zbog cega se bune oni cije su oranice zarasle u visoki šaš? Zašto Opcina ništa nije poduzela s obzirom na to da je nacelnik Josip Knapic još ljetos najavljivao da ce uskoro sazvati sastanak vlasnika s predstavnicima investitora da se sporovi otklone prije pocetka jesenskih kiša, pita naš citatelj.
Vitomir Skandul, voditelj ovdašnje Vodnogospodarske ispostave u Hrvatskim vodama, potvrdio nam je da su zagrijani za dovršetak rekonstrukcije nasipa. Ljetos su, ponavlja, prestali raditi ne želeci ulaziti u privatan posjed bez dozvole vlasnika, koju im uskracuje dvoje imatelja. Jedna od vlasnica, doduše, prozivala je ulagaca, pisali smo, da joj je strojevima prekopao cijelu oranicu, spominjuci i traženje odštete. Skandul je, medutim, tražio dodatnu geodetsku provjeru i ti podaci, tvrdi, demantiraju vlasnicu.
Hrvatske vode tražile su i pomoc Opcine u rješavanju imovinskopravnih problema, prvi put još lani u sijecnju, no lokalna zajednica nije reagirala.
- Vratit cemo strojeve u Donju Rašu kad svi vlasnici pristanu na probijanje puta koji bismo, traže li to oni, vratili u prvobitno stanje. Namjeravamo zaokružiti tu, jednu od najvecih i najznacajnijih investicija u vodnom gospodarstvu na slivnom podrucju Raša-Boljuncica u posljednjih 40 godina (veca je bila samo izgradnja brane Letaj 1971.). Obavili smo 95 posto posla, a na preostalom dijelu za ekstremnih padalina moglo bi doci do izlijevanja, porucuje Skandul. Napominje da prije svega ne žele povrijediti privatno vlasništvo iako mogu posegnuti i za drugim rješenjima poput izvlaštenja.
Opravdanost ulaganja potvrduju, istice, i lanjske razine vodotoka, u nekoliko navrata dostatne za proglašavanje mjera obrana od poplava.
- Da nismo nadvisili nasip za gotovo metar, možda bi cijela Raša poplavila, jer kod takvih je situacija ranije redovito prelijevalo. Vjerujem da ce i ti rijetki vlasnici koji se protive shvatiti da sve ovo radimo u njihovu koristi, dodaje. Rašku dolinu poplave su, podsjetimo, zadesile prije dvije godine te u prosincu 2008. (Igor RADIC)
Knapic dogovorio sastanak Hrvatskih voda i vlasnika parcela
Raški nacelnik Josip Knapic upoznat je, veli, s problemima malih
poljoprivrednika zbog propuštanja starog dijela nasipa. Kaže da je s
operativcem Hrvatskih voda dogovorio da se, kao investitori, kroz
desetak dana u sjedištu opcine sastanu s vlasnicima parcela.
- Neka im približe trasu pristupnog puta za strojeve i iznova
provjere mede jer nisu ni katastarski podaci uvijek tocni. Besmisleno je
prepucavati se u novinama, primjerenije je ukrstiti dokumente. Projekt
nadvišenja nasipa mora se, kako god, dovršiti zbog opasnosti od poplava i
zaslanjenja. U protivnom cemo opet kriviti Hrvatske vode da nisu
zgotovile posao, porucuje Knapic.