Financijska agencija (Fina) pohvalila se početkom tjedna da je do 10. siječnja uspjela privesti kraju svaki četvrti postupak predstečajne nagodbe, koje je u posljednjih 15 mjeseci pokrenulo 5.858 prezaduženih hrvatskih poduzeća, zahvaćenih posljedicama krize. Sve te tvrtke duguju bankama, ostalim poduzećima i državi čak 53,1 milijardu kuna.
Vjerovnici na čelu s državom pokazali su proteklih mjeseci dobru volju prema dužnicima i pod pokroviteljstvom Fine odlučili djelomice oprostiti ili reprogramirati vraćanje dugova u vrijednosti od 23,8 milijarda kuna, prema Fini. Drugim riječima, olakšice je dobilo 1.405 poduzeća sa 23.229 zaposlenih. Umjesto da završe u stečaju, a njihovi zaposleni na burzama, te tvrtke dobit će priliku za novi početak, prema zakonu o predstečajnom postupku od 1. listopada 2012.
No, sve glasniji kritičari iz banaka, sudova i ekonomskih krugova smatraju da posrnulim poduzećima taj zakon neće omogućiti oporavak. Zbog predstečajnih nagodbi, štoviše, Hrvatska bi mogla doći u sukob s Europskom unijom koja ne dopušta takve vrste državnih materijalnih potpora poduzećima, tvrdi ekonomska analitičarka Suzana Košćak. Naime, državnom potporom može se smatrati to što Vlada nekim tvrtkama oprašta milijarde kuna poreza i doprinosa.
- O toj činjenici šutimo i pravimo se gluhi, a tužbe vjerovnika i oglašavanje EU sigurno će uslijediti, upozorava Košćak najnovijem broju magazina Banka. Košćak se boji da će EU narediti da sva ta "spašena" poduzeća moraju vratiti otpisane dugove, što bi ih gurnulo u stečaj. S druge strane, "spašena" poduzeća u svojim planovima oporavka ističu da će povećati prihode od prodaje za 15, 25 ili 30 posto. To je nerealno i apsurdno, kaže Košćak. (B. PODGORNIK/NL)