Upitan opstanak malih aerodroma u Hrvatskoj

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Mali aerodromi diljem Europske unije strahuju za svoju budućnost zbog novih smjernica Europske komisije o dodjeli državnih potpora za zračne luke i zračne prijevoznike, pa su u njihovu obranu stali i zastupnici Europskog parlamenta, među njima i dvoje iz Hrvatske, SDP-ovci Biljana Borzan i Tonino Picula.  

Oni su, skupa s još 51 europarlamentarcem iz različitih političkih grupacija i zemalja, još u studenom supotpisali otvoreno pismo predsjedniku EK Jose Manuelu Barrosu u kojem ga upozoravaju da bi nova pravila ugrozila postojanje mnogih regionalnih zračnih luka, "s teškim posljedicama na lokalne zajednice i regije".

"Za naše lokalne zajednice, te zračne luke su strateška imovina koja omogućava rast i stvaranje radnih mjesta", pisalo je u dopisu Barrosu, uz zahtjev da se zato regionalni aerodromi tretiraju kao osnovna javna infrastruktura.

Najviše otpora među zastupnicima izazvala je pritom namjera da se svim zračnim lukama s više od 200 tisuća putnika na godinu u roku od deset godina ukine pravo na operativne potpore iz državnih i lokalnih proračuna. Bez takve pomoći, mnogi aerodromi izgubili bi prijevoznike, a time bi njihov opstanak na tržištu bio nemoguć.

Predvodnik inicijative, francuski eurozastupnik Franck Proust iz Europske pučke stranke (EPP) nedavno se, kako javljaju europski mediji, i sastao s Barrosom, ali i pojedinim povjerenicima, da bi još jednom zatražio izmjene smjernica i veću fleksibilnost. Europarlamentarci žele da se operativne potpore dozvole barem aerodromima s manje od 700 tisuća putnika godišnje, a Komisija je pokazala određenu spremnost da limit bude 500 tisuća putnika. Koliko je pritisak bio uspješan, trebalo bi se znati sljedeći tjedan, za kad je najavljeno predstavljanje revidiranih smjernica nakon javnog savjetovanja. No, za hrvatske eurozastupnike nema sumnje – prvotni prijedlog doveo bi u pitanje i male zračne luke u Hrvatskoj.

– Ti aerodromi imaju ne samo prometni, nego i gospodarski i socijalni značaj. Ako bi se državi onemogućilo da ih sufinancira, to bi u opasnost dovelo njihov opstanak, a time bi se bitno unazadila i kvaliteta života. Komisija je predstavila vrlo rigorozan plan, ali nadam se da će popustiti, kazala nam je Biljana Borzan, podsjetivši pritom na specifičnosti zračne luke u Osijeku koja se u posljednje vrijeme počela snažnije razvijati. Europarlamentarka se nada da će pritisak biti učinkovit i zbog toga što "sve članice imaju aerodrome koji nisu Frankfurt".

Tonino Picula u nekoliko se navrata angažirao na ovoj temi, među ostalim, uputivši zastupničko pitanje Komisiji u kojem je istaknuo da Hrvatska, za razliku od ostalih članica, nije mogla koristiti europske fondove za ulaganja u avioinfrastrukturu. Dodao je i da klasifikacija zračnih luka isključivo prema broju putnika "zanemaruje specifičnosti kako hrvatskih, tako i ostalih europskih regija". Picula se, kao i njegova kolegica, nada izmjenama smjernica.

– Treba zaštititi tu jednu vrstu obiteljskog srebra koje Hrvatska ima. Osijek, Pula, Krk, Zadar, Split, Dubrovnik, Brač – sve su to aerodromi koji su iz različitih motiva građeni u vrijeme bivše države, među ostalim da bi se osnažila turistička industrija. Ako bi sustav sufinanciranja ulaganja bio reduciran, to bi se osjetilo na funkcionalnosti tih aerodroma, ocijenio je Picula. On smatra i da bi se u smjernicama trebala barem priznati specifičnost Hrvatske kao zemlje koja je zadnja pristupila Uniji, koja ima dubrovačku regiju odvojenu od ostatka teritorija i tome slično.

Iz te dubrovačke regije dolazi HDZ-ova europarlamentaka Dubravka Šuica, koja – sasvim slučajno, kaže – nije potpisala spomenuto pismo, ali je upoznata s problematikom i podupire inicijativu francuskog kolege iz EPP-a.

– Suglasna sam sa sadržajem tog pisma. Za Hrvatsku je to jako važno, posebno za Dubrovnik. Te zračne luke ne mogu se tretirati kao obična poduzeća, nego kao javna infrastruktura, ističe Šuica, dodajući da, prema njezinim informacijama, još uvijek ima prostora za kompromis jer Komisija nije zatvorila vrata mogućim izmjenama smjernica koje su diljem EU-a izazvale puno bure. (I. FRLAN, M. GLAVAN/NL)


Podijeli: Facebook Twiter