Ove je sezone u Istri uništeno vec pedesetak gnijezda stršljena, doznajemo od Nediljka Landeke iz Službe za epidemiologiju, Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo. Najviše intervencija bilo je na podrucju Ližnjana, Marcane, Barbana, Svetvincenta, Rovinjskog Sela, Raše, Sv. Nedelje i Labina. U srijedu suuništavali staništa tih kukaca u Munticu, a sutra ce u Marcani.
Kasno ljeto vrijeme je kada osa i stršljenova ima najviše, ali ove godine vlada prava najezda, i to ne samo u Istri, vec i u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj… Zajednice ovih kukaca sada broje od nekoliko stotina do nekoliko tisuca jedinki. Buduci da veci broj njihovih uboda može završiti kobno, što se ove godine vec i dogodilo, Landeka upozorava mještane da ne uništavaju gnijezda sami, vec da pozovu ovlaštene službe. U pravilu, uništavaju se samo ona gnijezda pored kojih ljudi žive ili cesto prolaze. Najcešce su to drvarnice, dimnjaci koji se ne koriste ili duplje drveta u dvorištu. Gnijezda na njivi ili u šumi najcešce se ne diraju jer su i stršljeni, kao i ose, dio predatorske faune te uništavaju štetne kukce. Stoga takva mjesta do prvih zahladenja treba izbjegavati. Matice koje prežive zimu na proljece nece ostati u istom gnijezdu, vec ce potražiti novo stanište, pa bi tada trebalo sprijeciti stvaranje novog gnijezda u blizini kuce.
Kolonije ovih kukaca imaju organiziran život, tako da svaki osinjak ima
jedinke koje motre okolinu te alarmiraju ostale ako osjete opasnost.
Takoder, ako je jedan stršljen nagnjecen, a ne ubijen, on ispušta jednu
vrstu hormona, feromone, koje ce osjetiti ostali pripadnici njegove
kolonije i cijeli roj krenut ce mu u pomoc.
Intervencija nadležne službe ZJZ-a košta od 500 do tisucu kuna, ovisno o udaljenosti, pa zbog toga opcine Marcana, Raša i Sv. Nedelja financiraju troškove dezinsekcije. Bilo bi dobro da i druge slijede njihov primjer.Stršljeni stvaraju gnijezdo žvacuci koru drveta i proizvodeci tvar slicnu papiru, tako da ono može imati i metar u promjeru. Povoljne klimatske prilike - blaže zime, dugo toplo ljeto te veci izvor hrane - utjecali su na pojavu tako velikog broja osa i stršljenova. Zahladenje koje se ocekuje vec iduci tjedan utjecat ce na smanjene aktivnosti tih kukaca, ali i komaraca, koji su takoder pretjerano brojni, zakljucuje Landeka.