U 87. godini života napustio nas je Ivan Picelj - bard suvremene hrvatske umjetnosti i grafickog oblikovanja. Roden je 1924. godine u Okucanima, a studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1943.-1946.). Jedan je od osnivaca grupe EXAT-51 (1951.) i Studija za industrijsko oblikovanje (1956.).
Picelj je organizirao prvu izložbu industrijskog dizajna u Zagrebu 1955. godine. Razvio je specifican, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskom slikarstvu. Njegovo stvaralaštvo ima svoje ishodište u opcim nacelima konstruktivizma. Bio je ukljucen u nastanak i širenje medunarodnog pokreta Nove tendencije (1961.-1967.) u sklopu kojeg je stvorio niz programiranih djela, istražujuci vizualnu percepciju, matematicke ritmove i pomake cestica.
Multiplikacija osnovne plasticne jedinice unutar pravilna rastera plohe jedan je od njegovih temeljnih postupaka. Od 1957. godine izlagao je i skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Svojim grafickim dizajnom (plakati i oprema knjiga) sredinom šezdesetih godina unapreduje vizualnu kulturu grafickog oblikovanja. Uredivao je paviljone jugoslavenskih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. i od tada sudjeluje na brojnim samostalnim i grupnim izložbama širom svijeta. Intenzivno je suradivao s Galerijom "Denis Rene" u Parizu. Za svoje radove višestruko je nagradivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Živio je i radio u Zagrebu.
Ivan Picelj obogatio je i dionicu Bijele ceste na 38. mediteranskom i kiparskom simpoziju u labinskoj Dubrovi. Autor je 15. dionice ceste, nazvane Bijela cesta u negativu. Tijekom otvaranja prošlogodišnjeg MKS-a umjetnik Ante Rašic je objasnio da Piceljevo djelo za Dubrovu cini kvadrat, kao baza, te nekoliko bijelih linija, kao dio pozitiva Ceste, koje se okrecu u pet elemenata, svaki put drukcije.
U najnovijem dvobroju casopisa za umjetnost i kulturu - 15 dana - objavljenom lani u prosincu, s Ivanom Piceljom razgovarala je Leila Topic, a povod je bio otvaranje zajednicke izložbe Sanje Ivekovic, Davida Maljkovica i Ivana Picelja u zagrebackoj Galeriji Nova.
Na upit zanimaju li ga vlastite retrospektivne izložbe Picelj je odgovorio: "Ma kaj god! Cemu to služi kad ste živ? Ne vidim svrhu, ozbiljno! Može se iz jednog opusa, manjeg ili veceg, napraviti tematsku izložbu, ali dizati spomenik umjetniku za života nema nekog smisla. Osobno, u ovom trenutku mi je zanimljivo raditi s mladim ljudima", kazao je tada Picelj.
Posljednji oproštaj od Ivana Picelja bit ce 25. veljace u 10
sati na Krematoriju u Zagrebu.