Umro istaknuti hrvatski imunolog akademik Drago Ikić

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Istaknuti hrvatski imunolog i utemeljitelj Imunološkog zavoda u Zagrebu akademik Drago Ikić umro je u srijedu u Zagrebu u 98. godini, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Najznačajnija dostignuća akademika Drage Ikića su proizvodnja cjepiva, antiseruma i drugih proizvoda iz plazme, te aktivnost unutar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), akademik Ikić potaknuo je i razvio Odjel za bazična istraživanja za područja transplantacijske i celularne imunologije, alergologije, a kasnije i psihoneuroimunologije, ističu iz HAZU-a.

Od 1973. do 1982. akademik Ikić bio je na čelu Međunarodnog referentnog centra za bakterijska cjepiva WHO-a, osnovanog u Imunološkom zavodu. Pokrenuo je razvoj i proizvodnju bakterijskih i virusnih cjepiva te humanog leukocitnog interferona kao i široku primjenu humanih diploidnih stanica u proizvodnji virusnih cjepiva. Nove sojeve virusa (Edmonston-Zagreb) za proizvodnju cjepiva prihvatio je WHO te su distribuirani u velikome broju zemalja.

Drago Ikić rodio se 1917. u Foči, a gimnaziju je završio u Zagrebu gdje je 1942. diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Radio je u Državnoj bolnici u Tuzli, nakon što se pridružio Antifašističkoj borbi, od 1944. do 1946. bio je voditelj Zdravstvenog odjela Okružnog narodnog odbora Biokovo, odnosno voditelj Oblasnog narodnog odbora Dalmacije, a od 1947. do 1950. bio je pomoćnik ministra zdravlja Narodne Republike Hrvatske.

Na Bakteriološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda u Zagrebu radio je od 1947. a potom na Odjelu za pripremu seruma i vakcina. Kada je Odjel 1956. izdvojen iz sastava Zavoda kao samostalna ustanova, Drago Ikić postao je njegov direktor. Odjel je 1959. prerastao u Zavod za kontrolu i ispitivanje imunoloških preparata, a 1961. u Imunološki zavod gdje je Drago Ikić bio direktor do umirovljenja 1982.

Stručno se usavršavao iz područja bakteriologije i higijene od 1946. do 1947. u Parizu, Zurichu, Ženevi, a 1952. u Londonu i Kopenhagenu iz područja vakcinologije. Doktor znanosti postao je 1958. a 1962. profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Za redovitoga člana Akademije Drago Ikić izabran je 1977., od 1978. do 1989. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti i član Predsjedništva Akademije, a od 1982. do 2008. bio je voditelj Akademijinog zavoda za imunologiju i genetiku tumora.

Uz ostalo, bio je predsjednik Međuakademijskog odbora za biološke preparate, član The Royal Society of Medicine, The New York Academy of Sciences, Američkog udruženja za unaprjeđenje znanosti, Tijela eksperata za biološku standardizaciju Svjetske zdravstvene organizacije te počasni član Svesaveznog naučnog društva mikrobiologa i epidemiologa "Ilja Iljič Mečnikov" u bivšem SSSR-u.

Akademik Ikić objavio je oko 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja imunologije, virusnih i bakterijskih cjepiva te interferona.

Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja - 1972. Republičku nagradu Ruđer Bošković, 1980. Republičku nagradu za životno djelo, a 2012. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Posljednji ispraćaj akademika Drage Ikića bit će u petak, 21. studenoga, u 10 sati na Krematoriju u Zagrebu. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter