Nikad manje proizvođača nego na ovogodišnjoj smotri domaćih istarskih rakija "Domaća rakija je naša medižija" koja je u svom petnaestom izdanju okupila u Humu svega 18 proizvođača sa 54 uzoraka rakija. Gotovo da je bilo više članova žirija jer njih sedamnaest ocjenjivalo je rakije u devet kategorija: biska, domaća obična, rakija s rudom, medenica, šljivovica-krekovica, brinjevača-smrička, rakije s travama, voćem ili šumskim plodinama, voće u rakiji te voćni destilat.
Da upravo domaće rakije proizvedene na tradicionalan način od grožđanog dropa u lambiku imaju svoje tržište pokazao je standardno veliki broj posjetitelja. Njih gotovo dvije tisuće iz Istre i susjednog riječkog područja sjatilo se u Hum na degustaciju domaćih žestica kojima u narodu pripisuju ljekovito svojstvo što je pouzdani znak da su rakije zahvaljujući i humskoj smotri postale istarski brend.
Nestaje tradicija
Procjenjuje se da je do donošenja novog Zakona o trošarinama 60 do 70 posto seoskih domaćinstava u Istri doma kuhalo rakiju za vlastite potrebe, a zadnjih pet godina taj je broj naglo pao. Proizvođači su predlagali da četiri tipične vrste istarske rakije koje se u Istri proizvode stoljećima dobiju povlaštenu poziciju, odnosno da se na njih smanje trošarine. Drugi segment koji bi dao poticaj povećanju proizvodnje je da se istarska rakija (komovica), medenica, ruda i biska koje se u narodu tretiraju kao ljekovite žestice i nazivaju medižijom, zaštite oznakom izvornosti.
U suprotnom, upozoravali su, nestat će tradicija obiteljske proizvodnje, a sudbina istarske rakije bit će u rukama velike industrije.
Da je upravo pitanje smanjenja trošarina i zaštite tipičnih vrsta rakija ključno za opstojnost ove tradicijske proizvodnje mišljenja je i predsjednik Udruge Vinistra Nikola Benvenuti koji je na humskoj smotri sudjelovao kao član žirija.
- Svakako je dobro da se zaštite autohtone vrste rakija koje se oduvijek proizvode u Istri no ništa manje nije bitno da se potiče male proizvođače. Vidimo da imamo relativno malo proizvođača rakija s obzirom na to da je Istra regija vina i da rakija od grožđanog dropa može biti odličan nus proizvod. Treba puno poticati i investirati u znanje i u proizvodnju jer teško je imati veliki broj proizvođača rakija s ovakvim poreznim nametima i papirologijom s kojom se susreću. Treba smanjiti trošarinu, ali i razmišljati o olakšicama. Bilo bi lijepo da imamo puno malih proizvođača koji se bave isključivo kvalitetnim destilatima i da to postane brend no hoće li to zaživjeti u ovakvim uvjetima upitno je, istaknuo je Benvenuti koji se bavi proizvodnjom vina, a grožđani drop prodaje ili koristi kao kompost u vinogradu.
Stari recept župnika
Dok istarski proizvođači priželjkuju najmanje 50 postotno smanjenje trošarina, istarski HDZ-ovci u svojim su prijedlozima još hrabriji. Potpredsjednik istarskog HDZ-a Anton Kliman ujedno drugi na listi HDZ-a za osmu izbornu jedinicu, koji je zajedno sa nositeljem liste Olegom Butkovićem, humsku smotru iskoristio za druženje sa građanima, ujedno je predstavio i istarske projekte, među kojima je i zaštita istarskih rakija. Na posebnom letku tiskanom za humsku smotru navedeno je da se zalažu za tri puta manje trošarine po litri čistog alkohola u proizvodnji istarskih tradicionalnih rakija kao i za zaštitu istarskih tradicionalnih rakija (komovice, biske, medenice, travarice, likera od terana i malvazije).
- Bilo bi dobro da se zaštite autohtone rakije, slaže se i aktualni vitez od istrijanske rakije Franko Blagonić koji je ovom titulom ovjenčan na humskoj smotri zbog doprinosa popularizaciji domaćih rakija. - Pokojni humski župnik Josip Vidau (1904.-1983.) bisku je radio kao lijek za regulaciju tlaka, jačanja srca i krvnih žila. U postojbini biske ljekovite kapljice kojoj specifičan okus daju listovi imele, još uvijek radimo rakiju po tom njegovom receptu, rekao je ponosno Blagonić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU