"Euro se osjeca loše, ali nece propasti", porucuje dr. Ante Babic, ugledni hrvatski ekonomski analiticar, s kojim smo razgovarali o najavama gospodarske katastrofe u Europskoj uniji, a i šire.
"Projekt eura postao je prevažan da bi ga se ukinulo. Njegovo ukidanje izazvalo bi previše troškova, cak i u zemljama koje nemaju euro kao valutu", veli dr. Babic.
KULICEVA PRETJERIVANJA
- Znaci, prerano je za pisanje osmrtnice europskoj zajednickoj valuti.
- Jednom kad izgubite ugled, sve je gotovo. Ali, euro ima ugled njemacke središnje banke, koja ga sada spašava. Dogodi li se izlazak neke zemlje iz eurozone, njegov ugled dosta ce pasti i nece se moci oporaviti. Politicari u EU-u tromi su i spori kao i kod nas. Da su prije dva mjeseca riješili problem Grcke, ne bi danas imali probleme i s Italijom, Irskom, možda i Francuskom. No, smatram da ce euro biti spašen, jer bi njegova propast bila preskupa. Troškovi spašavanja Italije, Grcke i drugih zemalja ne bi trebali biti veci od tisucu milijardi eura.
- Hoce li se doista stvoriti "mala eurozona", odnosno klub bogatih zemalja koje sve to mogu platiti?
- Svaki dan se kao balon pusti neka nova ideja o spašavanju eurozone. To se može reci i za zamisao o elitnom klubu koji ce izdavati euroobveznice. Radi se o tome da je eurozona nastala prerano. Nije moguce da Irska ima niske porezne stope i tako privlaci investicije ili da Grcka pretjerano troši bez adekvatnih poreza a da s druge strane imate Skandinavce i Nijemce, koji potroše onoliko koliko zarade na porezu. Dok to nije sredeno - što se pokušalo propalim paktom o stabilnosti i rastu - uvijek ce jedna zemlja iskakati i trošiti na racun druge.
- Balon koji je nadaleko odletio je i upozorenje Londona svojim ambasadama u EU-metropolama da se pripreme za ulicne nerede.
- Lansiranje spekulacija o neredima u europskim gradovima zbog propasti eura i banaka, što su upravo napravili Britanci, dio je puštanja balona o kojem sam govorio. Britanija nikad nije do kraja zaživjela u EU-u, iako je jako profitirala na zajednickom tržištu.
- Ima li i kod nas takvih pretjerivanja?
- U našoj javnosti takoder se cuje dosta pretjerivanja o krizi eurozone i propasti eura. Spomenuo bih samo gostovanje na HRT-u dr. Slavka Kulica, koji je govorio o stvarima što ne pripadaju u njegovo podrucje znanstvenog interesa. No, ne bih želio ispravljati "krive Drine" i polemizirati - treba reci ljudima da je moguce da sve na svijetu propadne, pa tako i euro. Ali, ta je šansa vrlo mala, možda jedan posto, što je više nego prije, no ipak teško ostvarivo. Ponavljam, u slucaju izlaska neke clanice iz eurozone, došlo bi do velikih troškova koji bi pogodili sve zemlje i došlo bi do urušavanja EU-a. Nakon toga, sve su opcije moguce, od politickih kriza do narušavanja mira. Stoga vjerujem da ce se pronaci rješenje i da ce se euro sanirati uz troškove koji su ipak daleko manji od propasti cijelog projekta.
OPORAVAK ZA DVIJE GODINE
- Onda je još dobra vijest da Europu ceka "samo" recesija.
- Još uvijek se ne zna hoce li Europa potonuti u recesiju i povuci za sobom SAD, Kinu i Rusiju, koje imaju dobar rast, ili nece. Oko toga vlada nervoza, mnogi izazivaju paniku, ali treba to progurati i cekati da se dogodi oporavak za otprilike dvije godine. On je siguran.
- Koliko je, po Vašem mišljenju, siguran novac u hrvatskim bankama?
- Novac u bankama je siguran do 400 tisuca kuna. No, padne li vrijednost eura za pedeset posto, to ce se snažno osjetiti u hrvatskoj ekonomiji. Sva naša imovina i vrijednosti pali bi na polovicu. Argentina je 2000. godine imala grdne probleme kad je u Brazilu, njezinom glavnom trgovinskom partneru, valuta devalvirala 20 posto. Hrvatska je mala, beznacajna na globalnom tržištu i opterecena je velikim vanjskim dugom. Da nismo previše trošili, bili bismo u boljoj poziciji. Možemo se moliti bogu i nadati se najboljem!
- Ovih se dana štediše u Hrvatskoj pitaju u kojoj valuti štedjeti.
- Izgleda da ce americki dolar najprije povratiti svoju vrijednost. Kod nas postoji i tradicija štednje u dolarima pa Hrvati dvadesetak posto štednje drže u toj valuti. Zgodni za štednju su i norveške krune, kineski juani i japanski jeni, ali naše banke neke od tih valuta i nemaju. Švicarski franak je još uvijek zgodan za štednju, ali on nece dobivati na vrijednosti, dok dolar hoce. U štednji se treba odmaknuti od eura.