Potrošnja iz državne blagajne povecat ce se u ovoj godini za 898,2
milijuna kuna, i to u situaciji kad ce prikupljeni novac u proracunu
biti za 4,5 milijardi kuna manji od onoga što je država planirala
zaraditi u ovoj godini.
Tako ce Vlada do kraja godine u proracun
skupiti 108,2 milijarde kuna, a istovremeno ce potrošiti 122,34, pa ce na kraju manjak u državnoj blagajni narasti na
14,05 milijardi. Povecanje je to proracunskog deficita s
planiranih 8,6 milijardi za gotovo 5,5, pa se na
kraju za isti taj iznos mora povecati i zaduženje države.
Vlada je
odlucila da ce zaduženje ipak povecati za cak 6,1 milijardu jer ce
s preostalim iznosom vratiti kratkorocna zaduženja na domacem tržištu.
Gospodarski pad 1,6 posto
Tako ce u ovoj godini državno zaduženje biti ukupno 34,627
milijardi kuna, od cega ce 14 milijardi otici na pokrivanje proracunske
rupe, a ostatak na vracanje kredita koji su podizani opet zbog
pokrivanja proracunskih minusa u ranijim godinama.
Vlada ne namjerava u
ovoj godini, zbog niskih cijena dionica, prikupiti novac za pokrivanje
deficita nekom znacajnijom privatizacijom.
U Vladi ocekuju rast tek u zadnjem tromjesecju ove godine, a
prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora, u drugom je kvartalu u
odnosu na isto razdoblje prošle godine BDP pao za 2,6 posto, dok je u
prvom tromjesjecju pad bio 2,5 posto. Posljedica su logicno manji
porezni prihodi od planiranih, ali njih u rebalansu nije slijedilo
smanjenje proracunskih prihoda nego njihov rast za gotovo 900 milijuna
kuna.
Iako su se samo dan ranije iz Vlade hvalili time da je ministar
financija uspio po ostalim ministarstvima uštedjeti 1,5 milijardi kuna
na materijalnim troškovima i razlicitim projektima, na sjednici Vlade u utorak postalo je jasno da ce prvi ovogodišnji rebalans nakon
20-ak dana najava bolnih rezova znaciti zapravo povecanje
potrošnje.
Drugacije nije moglo
Premijerka Jadranka Kosor tvrdi da drukcije nije moglo i nudi
objašnjenje za rast rashoda u povecanju troškova mirovina (360 milijuna
kuna), naknada nezaposlenima (386 milijuna), subvencija u
poljoprivredi (600 milijuna), šteta u poljoprivredi (300 milijuna)...
Sve one koji misle da se u rebalansu moralo i moglo ici u
smanjenje potrošnje premijerka je pozvala da kažu gdje bi to ucinili,
pitajuci bi li možda smanjivali place i mirovine. U Vladi otkrivaju da
su radili i izracune s takvom opcijom, ali da se za nju na kraju nisu
odlucili. Gotovo cijelih sat i pol clanovi Vlade manje su raspravljali
o samomom rebalansu proracuna, a puno više su zapravo odgovarali na
kritike da nisu bili spremni na promjene, da je rebalans kozmeticki i
predizborni.
"Ovo nije rebalans za održanje na vlasti, niti je predizborni
rebalans jer su izbori tek krajem sljedece godine, ovo je rebalans ciji
je cilj ocuvanje standarda gradana i jacanje gospodarstva", kazala je
premijerka.
Nema prostora za rezanje
Ministar financija Ivan Šuker pokušao je objasniti da prostora za
rezanje nije bilo ako se ne žele smanjivati place, mirovine, zdravstvo,
subvencije i socijalna davanja koja pojedu 106 milijardi kuna iz
proracuna.
"Ostaje još pet milijardi kuna i kako onda na tih pet milijardi
uštedjeti deset. Vlada je pokazala da ima snage reci istinu, a istina
uvijek pobjeduje svidalo se to nekome ili ne", kazao je Šuker.
Osim zakljucka o zadržavanju rashoda na ovogodišnjoj razini Vlada je spremna i na razgovor s bankama, ali o tome da se snažnije ukljuce
u gospodarski oporavak, ali i zaštitu gradana kroz niže kamate. Što se
tice poreza na banke, Šuker kaže da on, premijerka i Rohatinski
zapravo po tom pitanju imaju isto mišljenje i da je i Vlada vagala
argumente za i protiv. Medutim, po onome što je rekao potpredsjednik
Vlade iz HSS-a Božidar Pankretic, o tom ce se porezu još razgovarati.