Već se neko vrijeme Državno odvjetništvo RH diljem Istre upisuje na zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Time se onemogućuje gradovima i općinama slobodno raspolaganje svojim zemljištem, a istodobno im priječi realizaciju ranije započetih projekata koje su ugovorili s EU fondovima ili privatnim investitorima.
S kakvim se ogromnim problemom suočavaju upozorio nas je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović koji nas je informirao kako DORH traži knjiženje države na građevinsko zemljište.
Uložili milijune i ne mogu ništa
Nelogičnosti je sve više u zahtjevima DORH-a i Hrvatskih šuma koji knjiže nekretnine diljem Istre. Time se blokiraju i onemogućavaju općine i gradovi da na temelju već spremnih projekata realiziraju investicije i dobiju za to značajna sredstva iz EU fondova, ali se time sprječavaju realizacije privatna ulaganja. Najapsurdniji primjer je područje poslovne zone Tison gdje je Vodnjan vlasnik i jedne čestice od 60 hektara. Do kakvih je konkretnih problema dovelo sve ovo pojasnio nam je gradonačelnik Klaudio Vitasović koji veli da su izgubili mađarskog investitora koji je bio spreman na izgradnju aquaparka u toj poslovnoj zoni.
- S njime smo potpisali 2005. godine Ugovor o pravu građenja, na rok od 50 godina temeljem kojega bi taj investitor na površini od sedam hektara izgradio vodeni park s pratećim turističkim sadržajem, a za što bi kao naknadu svake godine Gradu platio 1,1 milijun kuna. Nakon 50 godina bi čitava investicija, bez prava na povrat uloženih sredstava pripala Vodnjanu i to u funkcionalnom i urednom stanju, rekao nam je Vitasović.
Dodao je kako je Grad, u dobroj vjeri, poduzeo znatna ulaganja u izgradnju poslovne zone Tison, ali nije ništa postigao, zbog čega se osjećaju jadno i prevareno. Dodao je kako se do sada suzdržavao podnošenja tužbe protiv RH glede tako izvršenih ulaganja koja dosežu iznos od oko 10 milijuna kuna
Država koči razvoj regija
- Međutim, ukoliko se u kratkom roku ne nađe rješenje vezano za upis prava vlasništva na spornoj nekretnini, odnosno na dijelu nekretnine koji obuhvaća poslovnu zonu Tison, bit ćemo primorani pokrenuti odgovarajući sudski postupak. Država ovakvim postupcima ograničava razvoj. U današnje vrijeme kad su investicije gotovo jedino rješenje za izlazak iz krize, krajnje je neshvatljivo pa čak i nerazumno da upravo država svojim ponašanjem sprječava realizaciju tako važnih projekata. Nakon svega ovoga, ne preostaje za zaključiti ništa drugo već da, nažalost, živimo u državi u kojoj sve ostaje samo na riječima i u kojoj ne postoji nikakva želja za napretkom i stvaranjem bolje budućnosti, ogorčeno nam je komentirao Vitasović.
Pojasnio je da su im Hrvatske šume 2011. godine uputile izračun procjene naknade za izdvajanje te čestice iz šumsko-gospodarskog područja RH za potrebe izgradnje poslovne zone Tison.
- Procjenom su tražili da platimo 13,38 milijuna kuna kao naknadu za vrijednost općekorisnih funkcija šume. No, područje predmetne nekretnine uopće ne predstavlja šumu već većim dijelom zapuštene poljoprivredne površine s tek nešto niskog raslinja. Stoga nismo prihvatili platiti jer je određena bez točnog utvrđivanja relevantnih činjenica i stvarnog stanja na terenu. Zbog svega obratili smo se i Vladi RH, kako onoj premijerke Jadranke Kosor tako i aktualnoj premijera Zorana Milanovića. No, nikad nismo dobili nikakav odgovor na upućene dopise, zaključio je Vitasović. (Paulo GREGOROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU