Pregovori izmedu sindikata i Uprave Hrvatskih autocesta o smanjenju ukupne mase placa za deset posto, što je 14. svibnja javnim poduzecima preporucila Vlada, razotkrili su cinjenicu da je spomenuto javno poduzece u minulom razdoblju služilo kao poligon za uhljebljivanje umirovljenih saborskih zastupnika, vojnika, politicara te kadrova s dobrim poznanstvima koji su se u HAC-u zapošljavali bez natjecaja.
Sindikati su, naime, Upravi predložili da ne ide u planirano otpuštanje ljudi kojima je ostalo nekoliko godina do mirovine, pri cemu bi za njih bile osigurane otpremnine, nego da otpusti ljude koji su vec umirovljeni pa im se otpremnine ne moraju isplatiti, odnosno ljude koji su primljeni bez natjecaja. Uprava HAC-a ovaj prijedlog je odbila. Prijedlog sindikata za širu javnost je važan jer se iz njega može išcitati nacin na koji su u minulom razdoblju zapošljavani ljudi u HAC-u. Mnogi od njih, dakako, clanovi su vladajuce stranke.
Najeklatantniji primjer navedenih tvrdnji zapošljavanje je Željka Krapljana, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a. Krapljan je, naime, prije zaposlenja u HAC-u vec bio u mirovini (invalidskoj), gdje ga je otpremio MORH, i to uz otpremninu od nekoliko stotina tisuca kuna. Njegova mjesecna placa u HAC-u iznosi 26 tisuca kuna bruto.
Slican primjer može se naci i u zapošljavanju još jednog clana HDZ-a - Stjepana Klarica, koji je takoder vojni umirovljenik. Unatoc mirovini, on je uhljebljen na mjesto direktora HAC-ovog sektora za održavanje. Njegova mjesecna placa pak iznosi 27 tisuca kuna bruto.
Frapantan primjer povlaštenog zapošljavanja mogao bi se tražiti i kod Mate Jurišica, bivšeg pomocnika ministra Božidara Kalmete. U Hrvatske autoceste on je primljen u radni odnos 1. svibnja ove godine, u 69. godini života. Zaposlen je na mjestu glavnog inženjera, unatoc poodmakloj starosnoj dobi, s placom od 18.500 kuna bruto.
Kao vojni, odnosno policijski umirovljenici, svoje mjesto u HAC-u našli su Ivo Vukovic (vojna mirovina) te Stanko Batur (policijska mirovina). Njihova bruto mjesecna primanja krecu se oko 14 tisuca kuna. Svi navedeni, izuzev Jurišica, našli su se u prijedlogu sindikata za otpuštanje bez otpremnine i drugih obveza HAC-a, ali Uprava poduzeca, rekosmo, prijedlog je odbila.
U drugoj grupi ljudi za koju sindikat smatra da u HAC-u uopce nije trebala naci zaposlenje nalazi se 9 djelatnika primljenih mimo natjecaja. U njihovom slucaju valja opisati nacin na koji su zaposleni. Uprava društva, naime, najprije bi putem Odjela za ljudske resurse odlucila raspisati interni natjecaj za zapošljavanje radi sklapanja ugovora o radu na neodredeno vrijeme.
U tim natjecajima, a ticali su se uglavnom rukovodecih mjesta, bili su navedeni tocni uvjeti po kojima odredeni zaposlenik HAC-a može biti zaposlen, odnosno napredovati u sustavu poduzeca. Kad bi se djelatnici HAC-a javili na ove natjecaje, dobivali bi dopis sljedeceg sadržaja: "Poštovani, zahvaljujemo na Vašoj prijavi na interni oglas za radno mjesto. Izvješcujemo Vas da je nakon provedenih selekcijskih razgovora, a temeljem izvješca Povjerenstva za provedbu internog oglasa, Uprava društva odlucila obustaviti postupak popune radnog mjesta po predmetnom internom oglasu."
Novi list je u posjedu jedne takve obavijesti, gdje se radilo o internom oglasu za zaposlenje na mjesto "voditelja grupe I", koju je potpisala direktorica Sektora za opce i pravne poslove Marijana Raguž. Nakon što bi interni natjecaji bili na ovakav nacin poništavani, radna mjesta svejedno bi bila popunjavana, ali ne ljudima iz HAC-a, nego kadrovima koji su dolazili izvan poduzeca, i to bez natjecaja.