Umijeće života: Roditelji ostajemo i nakon rastave

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Draga psihologinjo,

Molim vas za pomoć. Prolazim kroz jako teško razdoblje. Nakon 13 godina braka saznala sam da moj suprug već duže vrijeme ima ljubavnicu. U onom trenutku sve se promijenilo između nas. Čini mi se da pred sobom imam neznanca, nemam više povjerenja u njega i svaka prilika je dobra da se razljutim i da izbacim sav bijes iz sebe. Svađe su sve češće, a atmosfera u kući sve teža. Najveća briga koja me muči nije ta da puštam čovjeka kojeg sam voljela i koji mi više ne pripada, nego da ne naškodim našoj djeci, od 8 i 10 godina. Strah me je da bi uništili njihov san o ujedinjenoj i sretnoj obitelji, s ocem koji se svake večeri vraća kući. Pitam se može li razvod biti manje zlo ili je to samo rezultat egoizma nas roditelja koji se više ne možemo pogledati u oči kao nekad. Jadranka (41)

Draga Jadranka,

Prije svega želim izraziti razumijevanje za vašu trenutnu situaciju. Vidjeti kako se ruši, dan za danom, zajedništvo na kojem ste bazirali zajednički život iziskuje mnogo vremena kako bi bilo elaborirano i prihvaćeno. Stoga su vaše preokupacije legitimne. Prije nego razmišljate o vlastitoj boli, razmišljate o unutarnjem prijelomu vaše djece. Ova zbunjenost, koja se dešava u takvim situacijama, ne uzima u obzir važnu razliku. Kada se supružnici rastave, oni ne prestaju biti roditelji. Ova uloga pratit će vas i vašeg supruga do kraja života. Ovaj važan i težak trenutak daje vam mogućnost da se upitate kakav roditeljski model pružate sada svojoj djeci. Teško ih je ne uplesti u vaša nerazumijevanja ili diskusije, ali velika ljubav koja vas povezuje s njima uspjet će im pružiti onu toplinu koja im je potrebna. Korisno je ne zaboraviti da imate mogućnost pokazati vašoj djeci roditeljski model poštovanja i lojalnosti, koji neće poreći bol za kraj zajedništva, ali će im pomoći razumjeti da je teškoće moguće riješiti konstantnim dijalogom.

Poštovana, želim znati da li je istina kada mi kažu doktori da ne mogu pronaći razlog mojim fizičkim simptomima i da se oni mogu definirati kao "psihosomatski". Već mnogo godina imam niz fizičkih problema koje, nažalost, nitko nije uspio objasniti. Jednom mi je doktor rekao kako je to zbog prevelike iscrpljenosti i da se moram samo odmarati. Možete li mi reći nešto o tome? Ivan (53)

Psihosomatski poremećaji predstavljaju jasnu komunikaciju o tome što se dešava između tijela i mozga. Možemo reći da tijelo ("soma") preuzima na sebe i prevodi sve boli i frustracije koje je naš um ("psiha") proizveo, primjerice u slučajevima preduge izloženosti stresu. U takvom slučaju, osoba koja psihički pati, prepoznaje na svom tijelu fizičke simptome koji su prevodljivi u "tjelesnu bolest". Ovaj prelazak iz mozga na tijelo u većini slučajeva rezultat je nesvjesnog mehanizma. Stoga, osoba koja pati od psihosomatskog poremećaja primijetit će simptome koji će privući njegovu pažnju samo na tijelo. Mehanizam koji stoji iza svega jest patnja koju osoba skriva sama od sebe, a u kojoj je lakše posegnuti za lijekom nego postati svjestan o unutarnjoj poteškoći. Obično, osoba koja je pogođena ovim poremećajem je osoba koja je tijekom svog života posjetila mnogo specijalista, ali bez obzira na klinička istraživanja nikad ne uspijeva riješiti  svoj problem. Pogođeni dijelovi tijela mogu biti probavni sustav, crijevni trakt, mokraćni sustav ili problemi na razini muskulature. Nažalost, ne događa se rijetko da osobe sa ovakvim simptomima budu prepuštene same sebi sa dijagnozom prevelike iscrpljenosti ili živčanog sloma. U ovim slučajevima dobro je obratit se psihologu za pomoć.

Dragi čitatelji,

Imate problema s vašim sinom ili kćerkom? Ne slažete se najbolje sa svojim šefom? Naljutili ste se na prijateljicu? Kako ćete prekinuti dugogodišnju vezu? Ne ova o slična pitanja, na dileme, slutnje i probleme, svake nedjelje pomoć možete na ovim stranicama potražiti od naše psihologinje, mag. Luane Poleis u rubrici. Pitanja možete poslati meilom na: redakcija @glasistre.hr i [email protected] <mailto:[email protected]>, odnosno običnom poštom na Glas Istre, 52100 Pula za rubriku "Umijeće života".

 


Podijeli: Facebook Twiter