Županijski Zavod za hitnu medicinu uspio je, u suradnji s Istarskim domovima zdravlja, Istarskom županijom i Gradom Umagom, pokrenuti i financijski pokriti adaptaciju i proširenje sjedišta hitne službe u Umagu. U Domu zdravlja radovi traju od početka prosinca prošle godine, a trebali bi završiti do kraja travnja. Vrijednost je investicije oko 2,2 milijuna kuna, od čega su Zavod za hitnu medicinu i IDZ osigurali 56 tisuća, Istarska županija 300 tisuća u lanjskom i 850 tisuća u ovogodišnjem proračunu, a Grad Umag u protekloj i ovoj godini ukupno milijun kuna.
Proširenje sa 160 na 229 kvadrata
Prvu fazu radova, u skladu s osiguranim sredstvima u prošlog godini, izvodi Pro grad inženjering iz Umaga, a za drugu fazu je raspisan javni natječaj i sljedećeg tjedna bit će izabran izvođač.
- Prostor za rad umaške ispostave Zavoda za hitnu medicinu proširuje se sa 160 na 229 četvornih metara, s tim da će biti bolje povezan i funkcionalniji što se dobiva zatvaranjem dosadašnje nadstrešnice za kola hitne pomoći i izmještanjem Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja u prizemlje glavne zgrade. Uređuju se i prostori za Higijensko-epidemiološku i Službu sanitetskog prijevoza, kaže dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja.
Pacijenti s čitave Bujštine i umaška ekipa hitne medicinske službe koju čini 30 ljudi, liječnika, medicinskih sestara i tehničara te vozača, dobit će obnovljene, veće prostore, nešto i nove opreme, a najveća je novost uređenje malog stacionara s tri kreveta.
- Iako to ne spada u domenu hitne medicine, 70 posto naših bolesnika je nehitnih, a bolesnika se ne smije odbiti, jer bolesnik ne mora znati medicinu i ima pravo na krivu procjenu svog zdravstvenog stanja, preplašiti se, doći doktoru i tražiti pomoć. Doktor mora primiti svakog bolesnika. Ta tri kreveta bila bi za kraću opservaciju kada Dom zdravlja ne radi, a bolesniku treba napraviti jednostavniju dijagnostiku i obradu, dati terapiju i slično. Liječnici i medicinske sestre u hitnoj, kad je to potrebno, uvijek mogu konzultirati kolege iz pulske bolnice jer smo međusobno umreženi. Tako bolesnika nećemo morati voziti 100 kilometara do Pule, što je olakšanje pacijentu, a doktori ostaju u Umagu na raspolaganju za pravu hitnoću. Uložen novac isplatit će se kroz godinu-dvije, a bit ćemo medicinski efikasniji i ekonomski povoljniji, kaže dr. Srđan Jerković, ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
Umaškoj ispostavi županijskog Zavoda za hitnu medicinu, najudaljenijoj od bolnice u Puli, HZZO priznaje i plaća samo jedan kompletan tim (tzv. Tim 1 s liječnikom), što je daleko od dovoljnog pa je u pomoć priskočila lokalna samouprava i iz gradskog proračuna plaća se drugi Tim 1, tzv. nadstandard. Mnogi političari i ministri zdravstva obećavali su izgraditi mini-bolnicu u Umagu, neki su najavljivali dogovor sa Slovenijom da se omogući liječenje hrvatskih građana s pograničnog područja u bolnici u Izoli, za čiju su gradnju i sami izdvajali, ali od svega toga ništa.
Dva tima hitne za čitavu Bujštinu
- Tamo su dva kompletna tima hitne pomoći, odnosno deset liječnika 24 sata na raspolaganju za Umag i okolicu. Pokrivaju područje od 360 četvornih kilometara, noću, vikendima i praznicima jedina su dostupna medicinska služba, a ljeti im se stanovništvo i udvostruči. Do pulske bolnice treba im dva i pol sata da se odvezu i vrate, zimi i ljeti kad je gužva u prometu i više, a za to vrijeme u Umagu ostaje jedan tim. Ako dobiju dva poziva istovremeno i oba su vozila na terenu, u umaškom sjedištu hitne službe uvijek ostaje jedna medicinska sestra. Ne može se više ponoviti situacija sa zatvorenim vratima hitne. Na sreću, umaški su pacijenti jako dobro zbrinuti. Tamo su liječnici naučili raditi, i puno i samostalno, prisiljeni su na to jer su udaljeni, ali u njih treba i dalje ulagati, i u opremu i u edukaciju, kaže dr. Jerković. (Duška PALIBRK)