Studija utjecaja na okoliš offshore terminala za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u Tršcanskom zaljevu javno je prezentirana u petak u podne u umaškoj Gradskoj vijecnici. Prisutni su bili predstavnici Grada Umaga, saborska zastupnica iz Umaga Tanja Vrbat, predstavnik OMV Gas Adrije iz Zagreba, ribar Danilo Latin i novinari.
Talijanski projekt koji vec godinama nailazi na kritike i neodobravanja nije dobro prošao ni u Umagu. Postavljena su brojna pitanja i iznesene primjedbe vezani za opasnost takvog objekta za okoliš, u prvom redu zbog ispuštanja klorirane i ohladene morske vode, ali i tankera koji ce stotinjak puta godišnje voziti od 70 do 160 prostornih metara prirodnog plina na temperaturi od minus 162 stupnja Celzija blizu hrvatske obale. Primjedbi je bilo i na pogubne utjecaje koje ce sve to imati na ribarstvo i turizam.
Projekt još nije prošao u Italiji
Arhitektica Carmela Bilanzone iz talijanskog Ministarstva za zaštitu okoliša te profesorica Barbara De Donno i inženjer Graziano Falappa iz komisije za tehnicko vrednovanje utjecaja na okoliš istog ministarstva, koji su predstavili studiju, istaknuli su da su javne rasprave dosad provedene u Italiji i Sloveniji, da je procjena utjecaja na okoliš u tijeku i da ce biti uzete u obzir sve primjedbe, a investitoru nametnuti vrlo strogi kriteriji ponašanja i konstantne kontrole. Napomenuli su i da projekt još nije dobio autorizaciju od talijanskih vlasti.
Govoreci o terminalu koji bi trebao biti postavljen ispred talijanskog Grada, 22 kilometra zapadno od Trsta (10 kilometara od talijanske obale, 19 od slovenske i oko 20 od hrvatske), inženjer Falappa je objasnio da su njegove dimenzije 270 puta 110 metara. Radi se o jednoj od najvecih mobilnih gradevina na svijetu.
Mauro Jurman je izrazio nadu da terminal nikad nece biti izgraden te da ce morske vizure s umaškog podrucja nece biti tako drasticno nagrdene. Posebnu je kritiku Jurman uputio Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva zbog termina održavanja prezentacije. - U poslijepodnevnim satima vijecnica bi zasigurno bila ispunjena gradanima, clanovima ekoloških, ribarskih i drugih udruga, rekao je. No, tajming je opravdan rasporedom predstavnika talijanskog ministarstva.
Što u slucaju havarije?
Tanja Vrbat je istaknula da ce osjecaj sigurnosti na ovom podrucju, koje uglavnom živi od turizma i ribarstva, biti znacajno ugrožen tom ogromnom gradevinom. Danilo Latin je precizirao da ce platforma biti udaljena svega 13 kilometara od hrvatske obale i to na samom rubu plovnog puta, cime ce ugroziti sigurnost plovidbe. - Zbog hladenja vode i klora velik dio ribe ce nestati, a one koje prežive bit ce zagadene, rekao je Latin.
Novinar koparske televizije Maurizio Rota pitao je što bi se dogodilo da trajekt s plinom doživi havariju ili terminal eksplodira, buduci da postoje informacije da bi se radilo o jacini eksplozije nuklearne centrale. Odgovoreno mu je da se o sigurnosnim aspektima odlucuje u zasebnom dijelu procedure za koji je zaduženo talijansko Ministarstvo unutarnjih poslova, da je spomenuta jacina eksplozije znacajno pretjerana i da je opasnost ogranicena na 500 metara oko objekta.
Mišljenje hrvatske ne obavezuje Italiju
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva je Itali ministarstvu iznijelo tri osnovne primjedbe.
- Prva se primjedba odnosi na utjecaj terminala na režim plovidbe. Drugo je kako ce ona utjecati na strujanja, hoce li biti kretanja morskih sedimenata i hoce li oni stvarati neke dodatne barijere u Tršcanskom zaljevu. Trece je pitanje korištenja hipokolorida, kemijskih spojeva za sprecavanje stvaranja nakupina na instalacijama terminala. O kojim se koncentracijama radi, u kojem ce dijelu ulaziti u okoliš i kako ce se u njemu ponašati? Tražili smo i da se izmodelira i provjeri na koji ce nacin snižavanje temperature mora utjecati na morske organizme i hoce li imati utjecanja u hrvatskom dijelu mora, rekao je Dr. Nenad Mikulic, ravnatelj Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onecišcenje.
Ministarstvo ce i primjedbe s javne rasprave proslijediti talijanskoj strani. No, na novinarsko pitanje odgovorio je da mišljenje jedne države ne obavezuje drugu da stane s projektom, ali svi utjecaji i pitanja uoceni kroz tako provedeni postupak kasnije se mogu koristiti kao argumenti na sudu.
Javna rasprava otvorena je do 15. listopada, a studiju i sažetak na
hrvatskom jeziku moguce je pogledati u holu sjedišta Županije u Puli, na web stranicama Županije i Ministarstva (napisala i snimila Kristina FLEGAR)