U Hrvatskoj će umjesto sadašnjih 4,1 ubuduće biti najviše 3,8 milijuna birača. Dogodit će se to, procijenio je ministar uprave Arsen Bauk, budu li se primjenjivala pravila koja je Vlada jučer predložila novim zakonom o registru birača.
- To znači da u dijaspori nećemo više imati 450 tisuća birača nego onaj broj koji se pred svake izbore registrira, čime ćemo ukloniti bilo kakvu mogućnost da se na popisu birača u dijaspori nađu umrle osobe, kazao je Bauk na sjednici Vlade.
No, ni Istra nije lišena nereda u popisima. Naime, na lokalnim izborima 2009. u Istri je u popisu birača bilo 200.072 osobe, što je tek osam tisuća duša manje od ukupnog broja stanovnika prema popisu iz 2011. Po lanjskom je popisu, naime, u Istarskoj županiji bilo 208.440 stanovnika dok ih je 2001. bilo 206.344.
Na lokalnim izborima 2001. je bilo 184.663 birača upisanih na popisu što je 22 tisuće manje nego što je tada Istra imala ukupno stanovnika. Skoro deset tisuća birača više je na popisu za lokalne izbore četiri godine kasnije.
Za hrvatske prilike nije čudno ni da neki grad ima više birača nego stanovnika. Umag je tako na zadnjim lokalnim izborima imao 1.801 birača više nego stanovnika. Pula je po popisu iz 2001. imala 58.594 stanovnika od čega 10.564 onih od nula do 17 godina. Na lokalnim izborima 2009. u Puli je bilo 54.940 birača dok po lanjskom popisu najmnogoljudniji grad u Istri ima 57.765 stanovnika. (Pišu Selvina BENIĆ i Jagoda MARIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU