Ispod sjedišta Muzeja grada Umaga, nekadašnje obrambene kule, cija je prva faza obnove u tijeku, otkriven je vrijedan nalaz - ostaci bedema, koji datiraju u razdoblje nakon 929., a svakako prije 1269. godine, što znaci da je to najstariji objekt u gradu, istaknula je voditeljica arheoloških istraživanja Branka Miloševic. Dosad se smatralo da je zgrada muzeja, podignuta krajem 14. stoljeca, najstarije zdanje u Umagu.
Miloševic je na današnjoj presici, zajedno s v. d. ravnateljicom muzeja Biljanom Bojic, pojasnila da se zidine protežu po sredini kule, u smjeru sjever - jug i štitile su naselje s morske strane. Duljina tog bedema je oko osam metara, a debljina 60 centimetara. Fuga na južnom temelju kule govori da se zid nastavljao dalje prema jugu, odnosno nadovezivao se na još uvijek dobro sacuvane gradske zidine s južne strane poluotoka.
Dio je vjerojatno uništen prilikom obnove gradevine krajem 60-ih godina 20. stoljeca, na što upucuje recentni nalaz šuta, kazala je Miloševic. Takoder, arheološka istraživanja u nekadašnjoj obrambenoj kuli ustanovila su sloj gara, gotovo ispod svih struktura, iz cega se dade zakljuciti da se radi o 9. stoljecu, odnosno 876. godini kada je neretljanski knez Domagoj spalio i uništio Sipar, Umag, Novigrad i Rovinj.
Nakon toga pocelo se s obnovom Umaga, zapocelo se s gradnjom kule (današnji muzej), koja je izvorno gradena sa samo tri perimentralna zida. Uvijek su se pitali zašto procelje, zid okrenut prema gradu, izgleda drukcije - naime, izgraden je nešto kasnije.
Prva faza rekonstrukcije zgrade muzeja, koju izvodi rijecka tvrtka Fidal, financira se sa stotinu tisuca eura talijanske regije Veneto, tocnije iz programa ocuvanja, konzervacije i valorizacije kulturne baštine mletackog podrijetla u Istri i Dalmaciji. Kako je nadalje ispricala Bojic, Muzej se još 2007. javio na natjecaj Regije Veneto za ovaj projekt. Grad Umag je dao izraditi glavni projekt obnove i konzervatorsku podlogu, koju je napravila licencirana arhitektica za rad na kulturnim dobrima Jadranka Drempetic.
- Obnovom muzeja, koja ce ukupno stajati dva milijuna kuna, riješit ce se jedna od njegovih temeljnih funkcija - izložbena. Dobit ce se prostor za stalni postav, koji ce se smjestiti na katu i mansardi, dok ce se povremene izložbe održavati u prizemlju. Odugovlacenje s obnovom znacilo bi nastavak agonije muzejskog fundusa koji je pohranjen u depou u bivšoj vojarni s poluraspadajucim krovištem i stolarijom, te dotrajalom infrastrukturom.
Nakon rekonstrukcije predstoji nam višegodišnja inventarizacija i obrada grade, priprema scenarija za stalni postav - prvi kojeg ce Umag imati - a koji mora odobriti Muzejsko vijece Hrvatske, iznijela je v. d. ravnateljica.
Aktualna faza radova obuhvaca arheološke i istražne radove, demontažu i rušenje, sanaciju zidova interijera, jacanje temelja i ostale gradevinsko-obrtnicke radove. Za drugu fazu Muzej je lani ponovno tražio sufinanciranje Regije Veneto, a obuhvatit ce, izmedu ostalog, ugradnju sustava hladenja i ventilacije, dok posljednja faza, koja ce se dogoditi jednog dana u buducnosti, podrazumijeva sanaciju procelja i krovišta, cišcenje kamenog zida, uklanjanje fuga i postavljanje izolacije, zakljucila je Bojic.