Cedo Cvitic nije izgradio uljaru ni kušaonicu maslinova ulja u svom masliniku u Rovinjskom Selu, koji se proteže na približno tri hektara zemljišta, premda je Gradsko vijece jednoglasno dalo podršku njegovom projektu - tocno kako predvida procedura u Gradu Rovinju u slucaju gradnje poljoprivrednih objekata na poljoprivrednom zemljištu.
- Potrošio sam dvjesto tisuca eura, gradevinsku dozvolu nisam dobio i sad prodajem imanje. Cinovnici u gradskoj upravi blokiraju odluku vijeca, a ja tu ništa ne mogu, rekao nam je Cvitic.
Na samo maslinar Cvitic - nitko na podrucju Rovinja nije izgradio niti jedan objekt prema pravilima i proceduri utemeljenima na prostornim planovima i odluci o kriterijima i uvjetima gradnje poljoprivredno-gospodarskih gradevina iz 2008. godine. Po tim kriterijima Cviticev je zahtjev odbijen jer predvideni objekt nije neposredno vezan uz lokalnu cestu, izložen je (na uzvisini), ne smije biti ograden novom ogradom (samo zelenom ili obnovljenim postojecim suhozidom), prevelika je površina (gotovo polovica) predvidena za ugostiteljski sadržaj, nije vidljivo koji se tehnološki procesi obavljaju u objektu...
Ocito, bez obzira na to postoje li mogucnosti gradnje objekata na poljoprivrednom zemljištu (kao u Rovinju ili Porecu) ili ne postoje (kao što je to slucaj u Višnjanu), investitori su manje-više u jednakom položaju - graditi je teško, ako ne nemoguce.
Vijece odobrilo, gradski odjel stopirao
"Gradnja mora biti iskljucivo u funkciji onoga cemu poljoprivredno zemljište služi (uzgoj i obrada poljoprivrednih proizvoda), a ne jeftinoj i neprimjerenoj gradnji raznih vikendaških ili ugostiteljskih objekata koji su, medu ostalim negativnim posljedicama, nepovratno uništili krajobraze širom Istre, pa tako i na rovinjskom podrucju", odgovaraju, izmedu ostaloga, iz Grada Rovinja na pitanje zašto Cviticev projekt, koji je vijece odobrilo, nije dobio gradevinsku dozvolu. Projekt Cviticeve uljare radio je arhitekt Bruno Poropat.
- Uz idejni projekt imamo studiju zaštite okoliša, ekološkog zbrinjavanja otpada, zgrada je oblikovana u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i strogo smo pazili da se ne devastira prostor. Gdje god je trebalo napraviti prilagodbe, prema sugestiji tadašnje v.d. procelnice odjela za izdavanje akata gradenja, to je ucinjeno i stvarno niti nije bilo razloga da Gradsko vijece ne da zeleno svjetlo. Bili su jednoglasni u podršci.
Ali, nakon odluke vijeca dogodila se promjena u gradskoj upravi - resor izdavanja akata gradenja postao je dio Odjela prostornog planiranja i odjednom je ocijenjeno da lokacija nije dobra, da Cvitic zapravo tamo planira otvoriti oštariju i slicne gluposti. U svakom slucaju, odjednom je suradnja u smislu prilagodbe projekta postala nemoguca. Uljara od 600 cetvornih metara u Rovinjskom Selu, koju bi koristili maslinari iz okolice nije izgradena, ispripovijedao nam je Poropat.
Naglašava da je lokalna administracija nepopustljiva, rigidna, da ignorira strucnjake, ali i odluku Gradskog vijeca.
Zbog administracije nicu ilegalni objekti
Na Rovinjštini je 1.700 hektara državnog i 1.300 hektara privatnog poljoprivrednog zemljišta. Na tim je površinama nekada bilo 800-tinjak pomocnih poljoprivrednih objekata ucrtanih u katastarske karte i 22 stancije, kaže Poropat, koji je za gradsku upravu Rovinja prije nekoliko godina pripremio studiju stanja i mogucnosti korištenja poljoprivrednog zemljišta. Danas je, kaže, malo toga legalnog.
- Buduci da je lokalna vlast rigidna u slucajevima izdavanja dozvola za gradnju na poljoprivrednom zemljištu, ljudi grade bespravno. Zato danas imamo u kampanji plehnate nadstrešnice, limene ili drvene konstrukcije i kolibe koje devastiraju prostor. Sutra, kada naši seljaci budu pokušali prodati proizvod na zajednickom evropskom tržištu, nece to moci uciniti jer nece imati uvjete za poštivanje standarda u procesu proizvodnje. Koliko znam, na Rovinjštini je desetak poljoprivrednika koji bi gradili u svojim nasadima, ali unatoc nacelnoj mogucnosti, ne mogu realizirati ideje. Iskoristit ce ih sutra neki špekulanti koji ce graditi i bespravno, razmišlja Poropat.
Neki su poljoprivrednici odlucili riskirati jer nisu mogli izaci nakraj s lokalnom birokracijom. Bespravno izgradeni podrumi i kušaonice funkcioniraju u razlicitim dijelovima Hrvatske, nije to samo istarski, pa ni samo rovinjski fenomen i problem. Medutim, potpuno je nejasno zašto se ne mogu dobiti dozvole za gradnju tamo gdje je to prostornim planovima moguce. Nacionalna strategija razvoja poljoprivrede prepoznaje gradnju na obradivom zemljištu u skladu s EU-standardima. Županijski prostorni plan navodi mogucnost gradnje objekata u službi razvoja poljoprivrede, cak i sa stanovanjem, kao na tradicionalnim stancijama.
Rovinjska odluka o kriterijima pak ne ostavlja mogucnost stanovanja, ali ni mogucnost gradnje spremišta za alat i strojeve na posjedima manjima od tri hektara pod istom kulturom. Poropat kaže da nitko nije gradio na poljoprivrednom zemljištu na Rovinjštini zato jer su planovi i kriteriji neprovedivi. O tome je povedena rasprava i na nedavnoj skupštini Poljoprivredne udruge Agrorovinj. Iz udruge saznajemo da je predloženo da Bruno Poropat okupi tim zainteresiranih koji bi izradili prijedlog izmjena uvjeta gradnje za Gradsko vijece. Poropat veli da je to vec obavljeno.
Treba li prilagoditi gradsku odluku?
- S nekolicinom poljoprivrednika dogovorili smo da gradsku odluku treba prilagoditi da bi bila primjenjiva i u skladu s potrebama. Najveca prilagodba odnosi se na mogucnost stanovanja u zgradama kao što su vinarski podrumi, uljare i stocne farme. Drugi detalj odnosi se na odredbu iz odluke o kriterijima da investitor koji dobije uvjete gradenja mora dozvoliti upisivanje tereta u zemljišne knjige, kojim zapravo umanjuje svoje pravo raspolaganja zemljištem, što je vjerojatno protuustavno. U istoj odluci piše da se graditi može na zemljištu od najmanje tri hektara, i to pod jednom kulturom, što odstupa od tradicije raznolikosti kultura koje uzgajaju naši poljoprivrednici.
Temeljni nesklad u kriterijima pokazuje se u odredbi da se graditi može tamo gdje je zemljište najmanje vrijedno za poljoprivrednu proizvodnju, ali to mora biti uz postojeci lokalni put. Tko kaže da je na ulazu na posjed najmanje vrijedna zemlja? Teško da se u bilo kojem slucaju može udovoljiti obama kriterijima.
Dakle, treba ostaviti samo kriterij gradnje na najmanje kvalitetnom zemljištu. I na kraju, graditi se može na najmanje tri hektara, i to do 600 kvadrata bruto iznad zemlje, a na manjim posjedima ne može se graditi ništa. Onaj tko obraduje hektar ili hektar i pol vinograda ili maslinika, takoder ima potrebu izgraditi barem 50 kvadrata spremišta za alat, a to sada nije moguce, kaže Poropat.
Prijedlog izmjena bit ce predstavljen svim zainteresiranim poljoprivrednicima da bi mogli na njega dati svoje primjedbe, a nakon što ga konsenzusom donesu, bit ce proslijeden Gradskom vijecu Rovinja kao zahtjev za izmjenu prostornih dokumenata i odluke o kriterijima i uvjetima gradnje. (Sniježana MATEJCIC)
Vinarima uskoro gradevinske dozvole
Prema sadašnjim saznanjima Rovinj bi mogao dobiti
tridesetak poljoprivrednih objekata, koliko je i proizvodaca. S pripremom su
najdalje otišli vinari, od kojih ce neki uskoro dobiti gradevinske dozvole.
Odobrenje Gradskog vijeca dobio je i Cedo Cvitic, koji je namjeravao graditi
uljaru u svom masliniku u rovinjskom Selu. Ivan Begic, procelnik Gradskog
odjela za prostorno uredenje i izdavanje akata za gradnju, kaže da je Cvitic
dostavio odjelu idejni projekt, ali se nakon dobivanja rješenja o uvjetima za
gradnju više nije javljao, pa u Gradu smatraju da je odustao. (A. P.)
Moguce graditi do 600 kvadrata, ne za stanovanje
Grad Rovinj je imao odluku o mogucnosti izgradnje poljoprivrednih objekata u poljima površine do 40 kvadrata. Ta je odredba omogucila izgradnju preko 800 objekata u kampanjama, od kojih vecina služe kao vikendice, a neki kao agroturisticka imanja. Prilikom donošenja nove odluke krajem 2008. vodilo se racuna da objekte mogu graditi samo profesionalni poljoprivrednici, koji imaju najmanje tri hektara kvadrata svoje zemlje ili u najmu.
Temeljem te odluke kroz proceduru usvajanja gradevinske dozvole mogu se graditi vinogradski podrumi, uljare, spremišta strojeva i alata, staklenici i plastenici. Mogu se graditi na dvije etaže, ispod i iznad zemlje s najvecom visinom od pet metara, u površini do 600 kvadrata bez mogucnost stanovanja. U principu takvi se objekti smještaju se na dijelu parcele koji se ne obraduje.
- Odluku smo izradivali u suradnji sa udrugom Agrorovinj. Koristit ce daljnjem razvoju 30-tak poljoprivrednih gospodarstava, koja su ili ce se pretvoriti u robne proizvodace. Zainteresirani izraduju idejni projekt svog gospodarstva kod ovlaštenih arhitekata, kojeg odobrava Gradsko vijece, cime je pooštrena kontrola predstavnickog tijela u provodenje odluke. Nakon toga traži se gradevinska dozvola u redovnom postupku, kaže procelnik Ivan Begic. (A. P.)