Ugovori koji su trebali znaciti spas za 3. maj, dogovoreni pod patronatom bivšeg premijera Ive Sanadera, pretvaraju se u nocnu moru, a moguce i medunarodnu blamažu hrvatske države.
Oko tankera "Pomer", broda nosivosti 51.800 tona, koji vec više od mjesec dana potpuno dovršen stoji privezan u opremnom bazenu rijeckog škvera, menadžment 3. maja i Uljanik Plovidbe ne samo da nije došao do rješenja, vec se cijeli slucaj preselio na medunarodni arbitražni sud u Londonu.
Postupak je pokrenuo pulski brodar, koji je o tome u cetvrtak obavijestio Zagrebacku burzu. Ujedno, na londonskom visokom sudu pravde Puljani su isposlovali zabranu bilo kakvog raspolaganja, odnosno prodaje broda.
Trecemajci i pulski brodar dosad su imali relativno uspješnu suradnju pa se namece pitanje što je okidac za ovu krajnje neugodnu situaciju u kojoj ce se dvije hrvatske tvrtke sporiti na nekom medunarodnom sudu. Tim gore jer su potpise na okvirni sporazum za te ugovore o gradnji cetiri tankera za Puljane i zadarsku Tankersku plovidbu stavili tadašnji celni covjek Ministarstva gospodarstva Damir Polancec te i danas aktualni ministar mora Božidar Kalmeta.
Problem je nacin placanja
Bilo je to, podsjetimo, u veljaci i travnju 2009. godine. Što se tocno iskemijalo u okolnostima kada je trebalo smiriti radnicku bunu u 3. maju, koji je ostao potpuno bez posla, a brodarima s galopirajucom krizom ni na kraj pameti nije bilo ulaziti u nove investicije, zasad nema pouzdanog odgovora.
Cinjenica je da Puljani i Zadrani nisu dosad uložili ni dolar u ove brodove. Troškove njihove gradnje u iznosu od 52,5 milijuna dolara ugovorom je u potpunosti preuzeo 3. maj, uzevši kredit kod Credit Suisse za koji mu je Vlada osigurala jamstva od 210 milijuna dolara. Prvi tanker iz te serije, «Pomer», sada je završen i nastao je problem, i to veliki problem.
Dosad je isplivalo u javnost, i to nitko ne spori, da prema potpisanim ugovorima brodari te tankere placaju tek na primopredaji, i to po cijeni koja u tom trenutku vrijedi na svjetskom tržištu. Cijena ovog tankera za Uljanik Plovidbu sada je pala na 38,5 milijuna dolara, i to, više-manje, nije sporno. Problem je nacin placanja. Odredbe okvirnog sporazuma i ugovora po tom pitanju još se kriju. Navodno bi brodari trebali osigurati 60 posto cijene broda dok bi im za preostalih 40 posto pripomogla država i sam 3. maj, povoljnim kreditom ili obrocnim placanjem.
Krugovi bliski vrhu Uljanik Plovidbe, pak, tvrde da to nije tocno, da je njihova dobra volja što rijeckom škveru sada nude 23 milijuna dolara, a ostatak na rate kroz iducih sedam ili deset godina. Njihovo tumacenje odredbi "valentinovskog ugovora" (potpisan je 14. veljace 2009.) ide do te krajnosti da brodari mogu preuzeti te tankere doslovce za jedan dolar, a ostatak od tržišne cijene obrocno otplatiti u iducih 10 godina.
Prvi iz serije
Pozicija rijeckog brodogradilišta, priznaju nam to i u samom 3. maju, ali i u odredenim odvjetnickim krugovima, nije nimalo sjajna. Šanse trecemajaca da dobiju arbitražu, ako Puljani odluce ustrajati, vrlo su male. Aktualna Uprava 3. maja ne želi popustiti jer je svjesna da ce rješenje za ovaj prvi brod iz serije odrediti šprancu i za ostala tri. Dok rijecki škver jedva spaja kraj s krajem, dati potpuno novi brod sada za 23 milijuna dolara, a ostatak na dugorocnu otplatu, dok je istovremeno kredit kod Credit Suisse uzet na dvije godine, bilo bi ravno samoubojstvu.
Osim prijetece blamaže i štete za 3. maj, sami troškovi postupka arbitraže u Londonu procjenjuju se na izmedu 500 i 700 tisuca eura po svakoj strani. (Orjana ANTEŠIC/Novi list)
Zarada Uljanik Plovidbe 70 milijuna kuna
Uljanik Plovidba uspješna je tvrtka koja bilježi konstantnu dobit u
svom poslovanju. U prvih devet mjeseci ove godine prihodi su im porasli
za 17 posto i iznosili su 251 milijun kuna, uz zaradu od 70 milijuna
kuna. U floti imaju sedam brodova, od kojih cetiri tankera i tri broda
za prijevoz rasutih tereta. Tvrtka je u privatnom vlasništvu, pri cemu
najvecih deset dionicara zajedno drže oko 45 posto vlasništva.
Prema
dostupnim podacima, najveci pojedinacni dionicar od fizickih osoba
izvjesni je Darko Šorc sa 6,3 posto dionica, a slijedi aktualni
predsjednik Uprave pulskog brodara Dragutin Pavletic sa 6,1 posto. Medu
top 10 pojavljuju se i celnici Uljanika Karlo Radolovic i Anton
Brajkovic s 3,95 i 3,26 posto. Capo d.o.o u vlasništvu Kermas grupe
Danka Koncara raspolaže s cetiri posto dionica, a Raiffeisenbank
Austrija s 3,1 posto.