Brodar iz Azerbajdžana s kojim Uljanik suraduje od 1984. narucio je od pulskog brodogradilišta dva specijalna broda za prijevoz vagona, receno je na skupštini dionicara pulskog brodogradevnog holdinga u cetvrtak.
Da se Uljanik sprema za sklapanje novih ugovora, prvi je objavio prije osam dana Petar Car, rukovoditelj prodaje projekata i kalkulacija u Uljanik Brodogradilištu. Tada je na susretu s trgovinskim atašeima rekao da ocekuju da ce za koji dan potpisati nove ugovore o gradnji brodova.
Anton Brajkovic, predsjednik Uprave Uljanika, u svom obracanju dionicarima u cetvrtak takoder se dotaknuo gradnje novih brodova, no nije spominjao imena narucitelja.
- Kupci nas svakodnevno obilaze, doslovce. Imamo ozbiljne razgovore, obecanja i najave novih poslova. Nedavno smo potpisali nekoliko jedinica, nešto cvrsto što ovih dana stupa na snagu, a nešto opcijski, ali uz obecanje da cemo cak jednom kupcu u zemlji obnoviti citavu flotu takvih jedinica, rekao je Brajkovic, koji se u polusatnom izlaganju dotaknuo mnogih drugih tema.
Govorio je o nerealnoj tecajnoj politici te spomenuo da, kada bi americki dolar ili euro aprecirali za samo jednu kunu, Uljanik bi povecao godišnji prihod od 200 do 400 milijuna kuna. Odnosno, u nekoliko je navrata tijekom svog izlaganja priželjkivao slabljenje kune.
Govoreci o jaružarima, rekao je da su nešto najsloženije što je u Hrvatskoj ikad izgradeno te da ce im samo takvo nešto, u ovim kriznim uvjetima, omoguciti kontinuitet zaposlenosti i kontinuitet rezultata. Spomenuo je da su riješili sve odnose s državom. Na skupštini je objašnjeno dionicarima da je država isplatila Uljanik za pomorsko dobro time što mu nije naplatila povrat dodijeljenih subvencija od ožujka 2006. do kraja 2009.
Receno je da su obracunali vrijednost subvencija na iznos od 599 milijuna kuna, u što je uracunata i zatezna kamata od 17 posto za vrijeme od kada je Uljanik koristio taj novac do kada ga je vratio.
U zakljucku se Brajkovic dotaknuo privatizacije Uljanika, društva koje je Vlada dva puta prodavala u protekle dvije godine, ali se nije javio niti jedan zainteresirani kupac.
- Ne slažemo se previše sa statusom da nismo privatizirani i da smo u državnom vlasništvu. Slažem se s konstatacijom da država nije dobar vlasnik, i definitivno nije. Kad nadležne u državi nešto pitamo, odgovaraju "pa mi smo vas riješili, imamo drugog posla". Uljanik nece pokrenuti privatizaciju, ali ce se ona prije ili kasnije pokrenuti. Kad za to dode vrijeme, znat cemo ih uvjetovati, zakljucio je Brajkovic.
Dionicari su informirani da je Uprava, nakon što je u veljaci umirovljen dugogodišnji clan Karlo Radolovic, ojacana s dva nova clana: Veljkom Grpcem i Marinkom Brgicem. Potonji nam je izjavio da ce i dalje obnašati funkciju predsjednika Uprave Uljanik Brodogradilišta.
Dionicari su na skupštini razriješili dva dosadašnja clana Nadzornog odbora i potvrdili dva nova koja su izabrana na nedavnom javnom natjecaju: Zoju Crnecki i Erika Ružica. U novom sastavu NO-a ostaju dosadašnji clanovi Vladimir Žmak, Anica Sekušak i Marija Koštomaj.
Grupa Uljanik je lani ostvarila neto dobit od 75,4 milijuna kuna, a dionicari su usvojili odluku da se dobit maticne tvrtke koristiti za pokrice gubitaka iz prijašnjih godina, odnosno preneseni gubitak smanjili su za 6,27 milijuna kuna, na 14,7 milijuna kuna. (Paulo GREGOROVIC)
Brodovi za prijevoz Kaspijskim jezerom
Sada ugovoreni brodovi za prijevoz vagona Kaspijskim jezerom bit ce 13. i 14. takvo plovilo koje ce Uljanik napraviti. Prvih osam su isporucili od 1984. do 1987. sovjetskoj tvrtki Sudoimport, najvecem partneru Uljanika u proteklih 60 godina.
Prvi se zvao "Sovetskiy Dagestan" i mogao je prevoziti 28 vagona, 50 automobila i 200 putnika. Posljednja serija od cetiri broda izgradena je za rusku tvrtku MIR od 2005. do 2007., a tada je Uljanik bio jedini u svijetu koji je proizvodio takve brodove. Svaki od njih dugacak je 154,5 metara i mogao je prevesti 52 vagona.
Brodovi su dobili ime "Makhachkala" prema glavnom gradu i luci Republike Dagestan na zapadnoj obali Kaspijskog jezera.